Filozofski fakultet u Banjoj Luci

  • Početna
  • 30. travnja 2020.

Povijest fakulteta

Filozofski fakultet u Banjoj Luci osnovan je Zakonom o sveučilištu, koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske 12. srpnja 1993. godine. Od te odluke Narodne skupštine, pa sve do 1. listopada 1994. godine, u vrlo složenim ratnim okolnostima, odvijale su se pripreme za početak rada Fakulteta. Prva generacija studenata Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci započela je studij školske 1994/95. godine. Generacije mladih čekale su više od pedeset godina da ovakva visokoškolska ustanova počne djelovati na širem banjalučkom području. U to vrijeme (prije osnivanja Filozofskog fakulteta) u Banjoj Luci je postojalo organizirano školovanje nastavnog kadra. Uz Učiteljsku školu, koja djeluje od 1925. godine, u ovom su gradu uručeni i prvi indeksi visokoškolske ustanove studentima Više pedagoške škole. Na pet odsjeka Više pedagoške škole (1950.-1969.) diplomiralo je preko 2400 nastavnika. Pretvorbom Više pedagoške škole nastala je Pedagoška akademija (1969.-1994.) s pet studijskih grupa. Za 25 godina uspješnog rada Pedagoška akademija u Banjoj Luci diplomirala je više od 5000 nastavnika različitih profila. Prestankom rada Pedagoške akademije završeno je jedno od značajnih razdoblja u obrazovanju nastavnog kadra u Banjoj Luci.

Kontinuitet obrazovanja nastavnog kadra u Banjoj Luci nastavljen je na višoj fakultetskoj razini. U članku 142. Zakona o sveučilištu koji je usvojila Narodna skupština Republike Srpske (1993.) stoji da Pedagoška akademija u Banjoj Luci nastavlja s radom kao Filozofski fakultet u Banjoj Luci. Ovakvom odlukom Narodna skupština Republike Srpske zakonski je oblikovala potrebe ovog područja za osposobljavanjem profesora za rad u odgojno-obrazovnim ustanovama u Republici Srpskoj. Bio je to izraz širih društvenih i nacionalnih potreba srpskog naroda u tom složenom ratnom vremenu.

Nakon dvogodišnjeg rada, Narodna skupština Republike Srpske je 12. juna 1996. godine od četiri studijska odsjeka Filozofskog fakulteta (geografija, matematika, fizika, biologija) formirala Prirodno-matematički fakultet u Banjoj Luci. . Time je omogućen brži razvoj studija i znanstvenoistraživačkog rada u prirodnim i matematičkim znanostima. Iz studijskog programa Odsjeka za tjelesni odgoj Filozofskog fakulteta, Narodna skupština Republike Srpske je posebnom odlukom (4. srpnja 2001. godine) osnovala Fakultet tjelesnog odgoja i sporta. Osam godina kasnije (27. ožujka 2009.) Upravni odbor Sveučilišta u Banjoj Luci donio je Odluku o izdvajanju licenciranih studijskih programa iz Filozofskog fakulteta i osnivanju dva nova fakulteta. Osnovan je Filološki fakultet sa pet studijskih programa (srpski jezik i književnost; engleski jezik i književnost; nemački jezik i književnost; italijanski jezik i književnost i srpski jezik i književnost; francuski jezik i književnost). Istom odlukom formiran je Fakultet političkih znanosti s četiri studijska programa (Političke znanosti; Socijalni rad; Novinarstvo; Sociologija). Nakon takvih transformacija, Filozofski fakultet Sveučilišta u Banjoj Luci nastavlja rad sa šest studijskih programa (Filozofija; Pedagogija; Psihologija; Povijest; Učiteljski studij; Predškolski odgoj). U sklopu Filozofskog fakulteta djeluju i podustrojstvene jedinice Institut za društvene i humanističke znanosti i Laboratorij za eksperimentalnu psihologiju.

Filozofski fakultet je u proteklom periodu postao prepoznatljiv po održavanju znanstvenog skupa pod nazivom „Banjalučki novembarski susreti“ koji se kontinuirano održava od 2000. godine. U okviru pojedinih studijskih programa često se organiziraju i drugi znanstveni skupovi, simpoziji i okrugli stolovi. Filozofski fakultet izdaje i dva časopisa “Radovi” i “Noema”. Nastavnici i suradnici Filozofskog fakulteta redovito sudjeluju na regionalnim i međunarodnim znanstvenim skupovima te sudjeluju u međunarodnim razmjenama.

Fakultet razvija vlastitu knjižnicu s preko 70.000 knjiga, koju koriste studenti Filozofskog fakulteta, ali i studenti drugih fakulteta.

Fakultet ima potpisane sporazume o suradnji s velikim brojem fakulteta u okruženju i inozemstvu (Filozofski fakultet Beograd, Filozofski fakultet Novi Sad, Filozofski fakultet Niš, Filozofski fakultet I. Sarajevo, Učiteljski fakultet Beograd, Fakultet društvenih znanosti Göteborg itd.).

U proteklih dvadeset i pet godina funkciju dekana Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci obnašao je akademik prof. dr. Milan Vasić (1. rujna 1994. do 30. rujna 1999.), akademik prof. dr. Drago Branković (1. listopada 1999. do 30. rujna 2015.), prof. dr. Brane Mikanović (1. listopada 2015. do 30. rujna 2019.) i prof. dr. Srđan Dušanić (od 01.10.2019. -…).

U stalnom radnom odnosu zaposlena su 73 nastavnika i suradnika (7 redovitih profesora, 26 izvanrednih profesora, 14 izvanrednih profesora, 20 viših asistenata i 5 asistenata). Na Fakultetu je trenutno zaposleno 25 administrativnih i pomoćnih radnika.

Na šest studijskih programa (Povijest, Filozofija, Psihologija, Pedagogija, Učiteljski studij i Predškolski odgoj) nastavu u pravilu pohađa oko 1000 studenata na prvom ciklusu, ovisno o generaciji, te na drugom i trećem ciklusu (Pedagogija i Učiteljski studij). studija) oko 100 studenata.

UPIS

FILOZOFIJA

Zašto studirati filozofiju?

Filozofija nije samo potraga za znanjem, već i za suštinskim razumijevanjem i mudrošću. Oni koji studiraju filozofiju bave se ispitivanjem, odgovaranjem, procjenom i razmišljanjem o nekim od temeljnih, najznačajnijih i najtežih životnih pitanja, kao što su:

  • Što znači biti čovjek? Kakva je priroda ljudskog uma?
  • Jesmo li sami odgovorni za svoje postupke ili smo uvjetovani biološkim odrednicama, okolinom i odgojem – jesmo li slobodni?
  • Kakav bismo život trebali živjeti?
  • Što je sreća? – Možemo li se nadati da ćemo to postići?
  • Kako uskladiti svoje želje, potrebe i prava sa željama, potrebama i pravima drugih?
  • Koji su oblici političkih institucija najbolji?
  • Što je istina? Je li išta istina i kako možemo znati?
  • Što je umjetnost? Što je ljepota? Mora li umjetnost biti lijepa da bi bila dobra?

Studirajući filozofiju, imat ćete priliku sami se pozabaviti tim pitanjima, ali i saznati što o njima misle drugi – neki od najvećih filozofa prošlosti i sadašnjosti, baš kao i vaši kolege studenti. Filozofija razvija intelektualne sposobnosti neophodne za cijeli život, a ne samo znanja i vještine potrebne za neko posebno zanimanje. Razvija analitičke, kritičke i interpretativne sposobnosti koje su primjenjive na bilo koji problem i bilo koji kontekst. Filozofija je vrijedna u svakom polju ljudske djelatnosti iu svakoj profesiji. Izgrađuje osobnost u cijelosti, ne ograničavajući njezin kreativni potencijal.

Što nakon diplome?

Završetkom prvog ciklusa studija studenti su osposobljeni za izvođenje nastave u srednjim školama iz predmeta: Logika, Filozofija, Etika (3. i 4. godina srednje škole), Demokratija i ljudska prava, Kultura religije (1. i 2. godina srednje škole). srednje škole) i predmeta Demokracija i ljudska prava u osnovnoj školi.

Nakon završetka prvog ciklusa studenti mogu nastaviti školovanje na master studijama na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci ili na master studijama na nekom od brojnih sveučilišta u Evropi i svijetu.

Daljnja karijera i daljnje usavršavanje studenata filozofije, naravno, ne mora biti ograničeno na profesuru. U tom kontekstu navest ćemo kratki popis poznatih osoba koje su se školovale studirajući filozofiju:

  • Emanuel Makron (predsjednik Francuske),
  • Damir Imamović (bosanskohercegovački muzičar),
  • Stiv Martin (američki glumac i producent),
  • Filip K.Dik (američki književnik),
  • Kazuo Išiguro (japanski književnik i nobelovac),
  • Lana Delrej (američka kantautorka),
  • Zoran Đinđić (srpski političar),
  • Piter Til (suosnivač PayPal-a),
  • T. S. Eliot (britanski pjesnik i nobelovac),
  • Jovan Ćirilov (srpski teatrolog),
  • Sofi Šol (njemačka antinacistička aktivistkinja),
  • Terens Malik (američki režiser i scenarista),
  • Suzan Sarandon (američka glumica),
  • Fil Džekson (NBA igrač i trener).

Prvi i drugi ciklus studija

Nastava na Studiju filozofije podijeljena je u dva studijska ciklusa i usklađena je s Bolonjskom deklaracijom. Za prvi ciklus studija predviđene su četiri akademske godine (8 semestara) i 240 ESTS bodova, a za drugi ciklus studija jedna akademska godina (2 semestra) i 60 ESTS bodova. Završetkom prvog ciklusa studija i obranom diplomskog rada, au skladu sa Zakonom o visokom obrazovanju, studenti stječu zvanje diplomirani profesor filozofije i potpuno su osposobljeni za samostalno obavljanje navedenog poziva. Završetkom drugog ciklusa studija i odbranom magistarskog rada studenti stječu naziv magistra filozofije.
Tijekom prvog ciklusa studentima je omogućeno stjecanje općih i posebnih znanja iz različitih područja filozofije. Opća znanja iz filozofije stječu se slušanjem četverogodišnjeg predmeta Povijest filozofije i kolegija vezanih uz temeljne filozofske discipline – Ontologiju, Etiku, Estetiku, Teoriju spoznaje, Logiku i Filozofsku antropologiju. Posebna znanja iz filozofije stječu se pohađanjem nastave koja se odnosi na posebne filozofske discipline – između ostalih, Demokracija i ljudska prava, Osnove metafizike, Politička filozofija, Filozofija povijesti, Filozofija znanosti, Filozofija religije itd. Temeljne i posebne filozofske discipline i njima pripadajući predmeti razvrstani su kao obvezni predmeti studija. Osim toga, u kategoriji izbornih predmeta učenicima se nude predmeti užeg, specifičnog, sadržajnog karaktera, koji su također u području filozofskog istraživanja i interesa – između ostalih, Socijalna filozofija, Ruska filozofija, Pragmatička filozofija, Kršćanska antropologija, Bizantska filozofija itd.
Na prvom ciklusu studija filozofije studenti će slušati predavanja i polagati ispite iz 28 obaveznih i 6 izbornih predmeta. Studenti prvog ciklusa biraju izborne predmete između 18 ponuđenih izbornih predmeta. Osim osnovnih i posebnih filozofskih disciplina te specifičnih predmeta, studentima je omogućeno pohađanje obvezne nastave i iz onih znanstvenih područja koja nisu suštinski filozofske naravi, što će ih osposobiti za učinkovito, kvalitetno i svestrano izvođenje nastave nakon završetka studija. prvog ciklusa studija, kao i za pripremu za nastavak školovanja na drugom ciklusu studija i bavljenje znanstvenim radom nakon njegovog završetka. U prvoj godini prvog ciklusa studija (dva semestra) studenti su dužni izabrati jedan od četiri ponuđena strana jezika – francuski, njemački, engleski i talijanski. U drugoj godini studija studenti pohađaju obveznu nastavu iz predmeta Psihologija u trajanju od jednog semestra, dok u četvrtoj godini studija studenti pohađaju obveznu nastavu iz kolegija Osnove pedagogije u trajanju od jednog semestra.
Ovako koncipirana nastava na prvom ciklusu studija filozofije ima za cilj upoznati studente sa predmetom, metodama i razvojem filozofije kao nauke, njenim osnovnim pojmovima, vrijednostima i principima, kao i sa njenim prošlim i suvremenim filozofskim pravcima. i sustavi. Nadalje, jedan od ciljeva nastave na prvom ciklusu studija je sticanje praktičnih znanja, koja se, prije svega, tiču ​​osposobljavanja i razvoja kritičkog mišljenja kod studenata i spoznaje vrijednosti i značaja kritičkog mišljenja, bilo da radi se o njegovoj primjeni u području znanosti, odnosno u području svakodnevnog, političkog i društvenog života zajednice. Na prvom ciklusu studija nastava se odvija kroz predavanja, vježbe i konsultacije. Predavanja, konzultacije i individualne vježbe izvode profesori angažirani na studijskom programu, dok vježbe i konzultacije izvode viši asistenti.
Na drugom ciklusu studija na Studiju filozofije studentima je omogućeno sticanje općih i posebnih znanja iz suvremenih oblasti filozofije. Kao iu prvom ciklusu studija, opća znanja iz filozofije stječu se pohađanjem nastave vezane za temeljne filozofske discipline, pri čemu su sadržaji predavanja i vježbi usmjereni na proučavanje aktuelnih, suvremenih tokova, pravaca i problema vezanih za filozofiju. Studenti imaju priliku pohađati nastavu iz predmeta Suvremena filozofija, Suvremene estetičke teorije, Suvremene ontološke teorije, Suvremene epistemološke teorije. Posebna znanja iz suvremene filozofije stječu se pohađanjem nastave vezane uz posebne filozofske discipline: Filozofija jezika, Filozofija tehnike, Moderna filozofija subjektiviteta, Primijenjena etika, Metodologija znanstvenog istraživanja itd.
Na drugom ciklusu studija filozofije studenti će slušati nastavu i polagati ispite iz 9 obaveznih predmeta, a nakon položenih svih predviđenih ispita pristupa se odbrani magistarskog rada. Nastava se odvija iu drugom ciklusu studija kroz predavanja, vježbe i konsultacije. Predavanja, konzultacije i pojedine vježbe drugog ciklusa izvode profesori angažirani na studijskom programu, dok vježbe i konzultacije izvode viši asistenti. Osnovni cilj drugog ciklusa studija je osposobiti studente za samostalan i stručni znanstveno-istraživački rad u polju filozofije. Također, studenti koji su uspješno završili drugi ciklus studija stječu sva potrebna znanja i vještine neophodne za nastavak doktorskog studija.

Uslovi upisa

Uvjet za upis na prvi, dodiplomski ciklus studija filozofije je završena četverogodišnja srednja škola i položen prijemni ispit. Prijemni ispit provodi se u pismenom obliku i sastoji se od dvije ispitne cjeline: Ispit iz jezika i Ispit iz filozofije. Konačna klasifikacija i odabir kandidata za upis temelji se na rezultatima postignutim na prijemnom ispitu i uspjehu postignutom u prethodnom obrazovanju. Uspjeh postignut u prethodnom obrazovanju vrednuje se na temelju prosjeka ocjena izračunatog na temelju zbroja svih završnih ocjena iz srednje škole, a iznosi 50 posto od ukupnog broja bodova koje kandidat može ostvariti na prijemnom ispitu. Preostalih 50 posto bodova potrebnih za konačnu kvalifikacijsku listu studenti prijavljeni za upis na studij Filozofije stječu na temelju rezultata prijamnog ispita. Uvjet za upis na drugi ciklus studija filozofije je završen prvi ciklus studija filozofije ili studija iz oblasti humanističkih nauka. Ukoliko je riječ o kandidatu koji ima diplomu o završenom prvom ciklusu studija humanističkih nauka, studijskim programom se imenuje povjerenstvo koje procjenjuje broj dodatnih predmeta koje kandidat mora položiti da bi stekao uvjeti za upis na drugi ciklus studija. U uvjetima prijave velikog broja kandidata za studiranje na drugom ciklusu, prednost imaju studenti sa višom prosječnom ocjenom ostvarenom tokom studija na prvom ciklusu.
Student koji je prvi ciklus studija iz oblasti filozofije započeo prema akreditiranom planu na drugom fakultetu, može upisati odgovarajuću godinu studija prvog ciklusa. U slučaju da student želi prijeći s drugog studija na studij filozofije dužan je položiti prijemni ispit.Studentu koji je položio ispit na drugom studiju priznat će se položeni ispit ako ispuni uvjete za priznavanje ispita predviđene Pravilima studiranja na I i II ciklusu Univerziteta u Banjoj Luci. Student koji je započeo preddiplomski studij iz polja filozofije prema akreditiranom planu na drugom fakultetu može se upisati u odgovarajuću godinu studija, a posebni uvjeti za takav upis i priznavanje pojedinih položenih ispita utvrđuju se Pravilima studija za I i II ciklus. Kandidati iz područja filozofije i humanističkih znanosti koji su studirali u inozemstvu mogu nastaviti preddiplomski studij filozofije na Studiju filozofije nakon pozitivne ocjene diplome i položenog pohvalnog ispita.

Učiteljsko osoblje

Nastavu na Studiju filozofije čini 14 nastavnika i suradnika u punom radnom vremenu. Nastava na Studiju filozofije, kada su u pitanju predmeti iz polja filozofije, u potpunosti je pokrivena vlastitim kadrom.

Studij je vodio dugoročnu kadrovsku politiku, inzistirajući na zapošljavanju najboljih diplomanata i kadrovskom pomlađivanju, tako da je sada u izuzetno dobroj poziciji. Kadrovskim pomlađivanjem stvorena je dobra osnova za budući rad studijskog programa te nema potrebe za zapošljavanjem izvan studijskog programa.

Od 14 stalno zaposlenih nastavnika i suradnika 5 je redovitih profesora, 2 izvanredna profesora, 2 docenta, 4 viša asistenta i 1 asistent.

Osim nastavnika i suradnika sa Studija filozofije, u nastavu su uključeni i nastavnici i suradnici s drugih studijskih programa Filozofskog fakulteta i organizacijskih jedinica Sveučilišta u Banjoj Luci, koji su angažirani u nastavi onih predmeta koji obavljaju ne pripadaju području filozofije: strani jezici, psihologija, pedagogija.

Uz nastavu, nastavno i suradničko osoblje kontinuirano radi na vlastitom usavršavanju i napredovanju kroz znanstveno-istraživački rad.

Više informacija

Ako imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam e-mail na: miroslav.galic@ff.unibl.org

Informacije za upis na Filozofski fakultet 2022.-2023.

Nastavni planovi

Nastavni plan I ciklus Filozofija

Nastavni plan II ciklus Filozofija

 

PSIHOLOGIJA

Zašto studirati psihologiju danas?

Studirati psihologiju danas je onoliko smisleno i potrebno koliko je smisleno i potrebno razumjeti vlastite osjećaje i postupke, razumjeti druge ljude i opća društvena zbivanja. Unatoč napretku digitalne tehnologije, farmakologije, medicine, primijenjenih biotehničkih i inženjerskih znanosti, statistički podaci u ekonomski najrazvijenijim zemljama svijeta govore o visokoj prisutnosti depresije, suicida, anksioznosti, poremećaja pažnje, planiranih i impulzivnih kriminalnih ponašanja, tjelesne bolesti koje su povezane sa stresom, različitim oblicima ovisnosti, te osjećajem usamljenosti, neprilagođenosti i općom društvenom apatijom i nepravdom. Drugim riječima, relativno ekonomsko blagostanje mnogim ljudima ne daje smisao životu, osoba ostaje sama sebi nepoznata i ponaša se na način koji šteti i sebi i drugima.

Studirajući psihologiju, razumjet ćete vlastita i tuđa psihička stanja i ponašanja, što je neophodno za smislen život. Takav život u kojem pomažemo sebi, ali i bližnjima i cijeloj zajednici ne može se vrednovati novcem.

Dodatne prednosti studija psihologije su sljedeće: Studijem psihologije postat ćete osoba koja kritički razmišlja i koja je stekla solidan repertoar kvantitativne i kvalitativne metodologije koja će vam omogućiti razumijevanje mnogih drugih znanosti. U mnogim će slučajevima činjenice o zakonitostima psihičkog života i ponašanja biti neočekivane, au svakom slučaju zanimljive, kao i studentski život s kolegama sličnih interesa i vrijednosti. Prijateljstva stečena tijekom studija psihologije traju cijeli život.

Šta nakon završetka studija psihologije

Da biste stekli zvanje psihologa, nakon završenog prvog ciklusa studija potrebno je završiti drugi ciklus (magistarski) studij psihologije koji nudimo na Filozofskom fakultetu. Naš magistarski studij je općeg usmjerenja s blagom specijalizacijom u različitim područjima i, logično, s više praktičnog rada nego na prvom ciklusu studija. No, ukoliko želite, magistarski studij možete nastaviti i na drugim sveučilištima u regiji i Europi koja su specijalističkog usmjerenja (npr. magistarski studij sportske psihologije ili magistarski studij forenzičke psihologije).

Nakon završenog drugog ciklusa studija psihologije naši studenti se najčešće zapošljavaju u oblasti zdravstva (npr. klinički psiholozi na psihijatrijskim odjelima, zdravstveni psiholozi u bolnicama ili drugim zdravstvenim ustanovama kao što su savjetovališta), obrazovanja (npr. psiholozi u predškolskoj ustanovi). ustanovama, osnovnim i srednjim školama) ili u privatnoj praksi (npr. psihološki savjetnici ili terapeuti ako uz studij psihologije završavaju dodatnu edukaciju iz određenog područja psihoterapije). Iako u nedovoljnoj mjeri, sve veći broj psihologa u našoj zemlji radi i na drugim poslovima: u velikim i srednjim poduzećima (banke, privatna i javna poduzeća raznih profila), medijskim kućama, agencijama za istraživanje javnog mnijenja i tržišta, policiji i kazneno-popravne ustanove, centri za socijalni rad, sportske organizacije, pravne ustanove, nevladine organizacije. Također, studij psihologije može biti prvi korak za znanstvenu karijeru unutar različitih psiholoških disciplina ili srodnih polja kao što je neurokognitivna znanost.

Šta je zapravo psihologija koja se izučava na fakultetu?

Najprije ćemo naglasiti da se psihologija istovremeno svrstava u prirodne i društvene znanosti te u primijenjene pomoćne djelatnosti. Zahvaljujući takvoj kombinaciji, gradiva koja se studiraju na fakultetu su raznolika i kreću se od gradiva bliskih biologiji (biološka psihologija, psihologija percepcije, anatomija i fiziologija središnjeg živčanog sustava), preko tipično teoretskih psiholoških područja (psihologija ličnosti, razvojna psihologija, psihologija psihologije, psihologija psihologije psihologija pamćenja i mišljenja, socijalna psihologija), na ono što nazivamo primijenjenom psihologijom (pedagoška i školska psihologija, klinička psihologija i psihoterapija, organizacijska psihologija). U svim je područjima u fokusu proučavanja znanje koje ima svoju empirijsku potvrdu, odnosno ono koje je već provjereno kroz podatke dobivene promatranjem ili pokusima. Zbog toga je značajan dio studija psihologije posvećen metodologiji znanstvenog istraživanja, a što laike posebno iznenađuje, poseban naglasak se tada stavlja na statističke metode kao način provjere teorijskih postavki i predloženih metoda psihološke intervencije. Sve u svemu, proučavanje psihologije ima vrlo malo zajedničkog s pojmovima neupućenih, odnosno s onim što se zove popularna psihologija.

Zašto studirati psihologiju na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci?

Nekoliko je prednosti upisa na studij psihologije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.

  • Od 2006. godine naš studijski program koncipiran je na temelju EuroPsy standarda koji predstavljaju europski kvalifikacijski okvir za obrazovanje psihologa. Uspješno smo prošli međunarodne i domaće procese akreditacije. Studentima koji su završili prvi ili drugi ciklus naše diplome već su priznate u svrhu nastavka studija (magistarskog ili doktorskog) ili zaposlenja u Njemačkoj, Austriji, Hrvatskoj, Norveškoj, Sloveniji, Grčkoj, Slovačkoj.
  • Odjel za psihologiju zapošljava relativno mlado i predano osoblje koje se odlikuje značajnim međunarodnim iskustvom. Naši predavači studirali su i usavršavali se na raznim svjetskim sveučilištima (SAD, Njemačka, Austrija, Slovenija, Srbija) i relevantnim stručnim institucijama (životopis dostupan na poveznici). Članovi Katedre suradnici su na brojnim znanstvenim i stručnim projektima u zemlji, regiji i inozemstvu. U sklopu Zavoda djeluje i Laboratorij za eksperimentalnu psihologiju u kojem su studenti također uključeni kao istraživači. Naši studenti svoja istraživanja prezentiraju na znanstvenim i stručnim skupovima ili na specijaliziranim studentskim skupovima poput STES-a.
  • Tijekom studija imate priliku provesti jedan ili dva semestra na studentskoj razmjeni u inozemstvu. Do sada su studenti našeg prvog i drugog ciklusa studija bili na uspješnoj razmjeni na sveučilištima u Njemačkoj, Finskoj, Nizozemskoj, Sloveniji i Italiji. Posebno plodna međuinstitucionalna suradnja odvija se s Međunarodnim psihoanalitičkim sveučilištem u Berlinu, s kojeg povremeno dolaze i gosti predavači. Osim toga, naš Odjel ugostio je višemjesečne istraživače i studente iz Srbije, Slovenije, Sjedinjenih Američkih Država, Rusije i Španjolske.
  • Pogotovo u višim godinama studija veće su mogućnosti stjecanja iskustva kroz praktične zadatke. Sukladno ugovorima koje je Filozofski fakultet potpisao s različitim domaćim institucijama, naši studenti se uvode u rad u realnim uvjetima uz nadzor psihologa. To se događa u okviru pojedinih predmeta, specijaliziranih volonterskih aktivnosti ili u sklopu obvezne studijske prakse u zadnjem semestru magistarskog studija. Treba istaći da se među našim profesorima nalaze i vodeći psihoterapeuti u Bosni i Hercegovini koji na svojim tečajevima prenose znanja studentima zainteresiranim za ovaj poziv.
  • Broj učenika u jednoj generaciji je relativno mali. To znači da se više pažnje posvećuje pojedinom učeniku. Prema ocjenama studenata, naš profesorski kadar je vrlo pristupačan i otvoren za neposrednu suradnju sa studentima. U takvoj atmosferi suradnje komunikacija se odvija brzo kako osobno tako i elektronički. Osim navedenog, tijekom studija imat ćete mogućnost odabira izbornih predmeta prema svojim željama.

Kako izgleda studij psihologije i koje se kompetencije stječu njegovim završetkom?

Studij psihologije, koji osposobljava osobu za samostalan rad kao psiholog, traje ukupno pet godina i sastoji se od dva ciklusa studija: prvostupnički (BA) i magistarski (MA) studij. Primarni cilj ova dva ciklusa studija je stručno usavršavanje, dok je treći ciklus studija (doktorski studij) znanstvenog karaktera. Još nemamo doktorski studij na Filozofskom fakultetu, ali planiramo ga pokrenuti u narednim godinama. Inače, od 2006. godine naš studij koncipiran je u skladu sa standardima EuroPsy koji predstavljaju okvir za obrazovanje psihologa u Europi, što podrazumijeva i usklađenost s principima studija prema Bolonjskoj deklaraciji i preporukama Vijeća Europe for Higher Education. Kompletan dokument koji opisuje prvi i drugi ciklus studija, licenciran 2010. godine, nalazi se na Planu i programu Psihologije 2010.

Prvi ciklus studija

Prvi ciklus studija (bachelor), odnosno preddiplomski studij, na našem fakultetu je koncipiran da traje tri godine, kao i velika većina studija psihologije u Europi. Iako je po svojoj naravi preddiplomski studij, odlukom nadležnih tijela u obrazovanju, njegovim završetkom stječe se naziv diplomirani psiholog 180 ECTS. Nakon uspješno završenog prvog ciklusa studija, posjedovat ćete temeljna znanja i vještine, te razviti uvjerenja vezana uz različita područja psihologije koja su vam potrebna u kasnijem radu:

  • upoznati ćete predmet, metode i razvoj psihologije kao struke i znanosti
  • ovladat ćete temeljnim psihološkim konceptima i suvremenim teorijskim sustavima
  • poznavat ćete osnovne principe psihološkog razvoja i načine kognitivnog funkcioniranja
  • razumjet ćete osnovne karakteristike normalnog i oblike abnormalnog doživljavanja i ponašanja pojedinaca i skupina
  • svladat ćete osnovne metodološke postupke i statističke tehnike korištenjem suvremenog statističkog softvera
  • kritički ćete tumačiti znanstvenu i stručnu literaturu
  • imat ćete oblikovane etičke prosudbe o pojavama u skladu s kodeksima i moralnim načelima psihologije kao struke i znanosti
  • bit ćete osposobljeni za planiranje i provedbu različitih psihosocijalnih programa
  • steći ćete preduvjete za daljnje školovanje u struci ili srodnim područjima

Drugi ciklus studija

Drugi ciklus studija (master) ili diplomski studij (eng. graduate studies) priprema studenta za rad kao psiholog u različitim oblastima primijenjene psihologije. Ujedno, ovaj ciklus studija priprema studenta za znanstveno-istraživački rad, odnosno potencijalni nastavak usavršavanja na doktorskom studiju. Obranom završnog rada (magistarskog rada) stječe se zvanje magistra psihologije 300 ECTS. Nakon uspješnog završetka drugog ciklusa studija, posjedovat ćete napredna psihološka znanja, vještine i stavove koji će Vam omogućiti da se uključite u struku:

  • osmislit ćete i voditi psihološke intervencije uz profesionalnu komunikaciju s pojedincima, skupinama i interesnim organizacijama s kojima dolazite u kontakt
  • moći ćete empirijski evaluirati psihološke intervencije te samostalno izvoditi i pisati znanstvena izvješća koja koriste naprednije metodološke i statističke pristupe
  • prepoznat ćete psihološke potrebe klijenata u preventivnoj i interventnoj fazi
  • moći ćete donositi stručne spoznaje u kliničkoj praksi psihologa
  • razumjet ćete suvremene sustave provođenja psiholoških intervencija (tzv. psihoterapijski pravci)
  • razumjet ćete prirodu stjecanja znanja u školskom i izvanškolskom kontekstu te složenost čimbenika sposobnosti i motivacije kako biste optimizirali učenje
  • moći ćete pomoći učenicima, roditeljima i učiteljima u prepoznavanju i prevladavanju problema u učenju i psihosocijalnih aspekata života
  • razumjet ćete psihološke čimbenike koji utječu na kriminalno ponašanje
  • razumjet ćete širok raspon učinaka religijske prakse na psihički život
  • zabilježit ćete psihološke složenosti radnih organizacija i načine optimizacije i humanizacije radne klime

Kako upisati naš studij psihologije?

Tehnički podaci o upisu na studij nalaze se na poveznici. Na ovom mjestu možemo napomenuti da je, s obzirom na veliku konkurenciju prethodnih godina za upis na prvi ciklus studija (3-4 kandidata se prijavljuju na 1 slobodno mjesto), dobar prosjek u srednjoj školi i dobra priprema za provjeru znanja ključni. faktori za prijem . Ne nudimo usluge pripreme ispita. Neophodan uvjet za upis na drugi ciklus studija je završen prvi ciklus studija psihologije. Datumi natječaja za upis objavljuju se na mrežnim stranicama Sveučilišta i Filozofskog fakulteta te u javnim glasilima.

Više informacija

Ukoliko imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam mejl na: lana.vujakovic@ff.unibl.org

Informator za upis na Filozofski fakultet 2022-2023 g.

Nastavni planovi

Nastavni plan I ciklus Psihologija

Nastavni plan II ciklus Psihologija

PEDAGOGIJA

Zašto studirati pedagogiju?

Studentima Studija pedagogije omogućeno je aktivno traženje odgovora na brojna pitanja: koji su izazovi pratili pedagogiju kroz povijest, kako se „pedagoški susresti“ s djecom, mladima i odraslima, kako komunicirati nenasilno, kako organizirati odgoj i obrazovanje u svijetu preplavljenom raznim medijima, koje su specifičnosti odgoja i sustava obrazovanja u različitim zemljama, koje odgovore daju metodike i didaktike, kako savjetovati one koji imaju određene poteškoće (u razvoju, u učenju, u ponašanju) , kako poučavati one koji su završili formalno obrazovanje, kako istraživati ​​pedagoške fenomene, kako dobro iskoristiti slobodno vrijeme. U svemu tome im pomažu nastavnici i suradnici. Pedagoški ih taktično potičemo da steknu kvalitetna znanja i iskustva, da shvate da učenje ne mora biti mučenje i da svoju pedagošku misiju započnu na fakultetu, ali i nastave nakon formalnog obrazovanja, kroz neformalno i informalno obrazovanje.

Također, temelji se na činjenici da je uspjeh budućih generacija uvelike određen njihovom odlučnošću da nastave učiti i usavršavati se, mogućnošću da rade ono što ih ispunjava i čini jedinstvenima. Osnovni cilj studija pedagogije je osposobiti studente za samostalno i stručno obavljanje pedagoške djelatnosti, kao i pripremiti ih za znanstveno-istraživački rad i mogućnost daljnjeg usavršavanja u znanstvenom području.

Šta nakon završetka studija pedagogije?

Studij pedagogije temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama koje su osnova za praktični i znanstveni rad u područjima u kojima je pedagogija zastupljena. Osoblje u ovom zvanju zapošljava se u predškolskim ustanovama, osnovnim i srednjim školama, te drugim ustanovama, kao što su: centri za socijalni rad, specijalne škole, odgojno-popravni domovi, domovi učenika, domovi umirovljenika, savjetovališta, pedijatrijske ambulante, dječja igrališta. , škole koje kvalitetno organiziraju slobodno vrijeme djece i mladih, specijalizirane ustanove za rad s djecom s poteškoćama u učenju i razvoju, različiti klubovi za rad s različitim dobnim skupinama, ustanove koje se bave obrazovanjem odraslih, muzeji, redakcije časopisa, razni mediji kuće i druge ustanove koje se bave ljudskim resursima.

Zašto studirati pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci?

Dugogodišnja tradicija kulturnog, znanstvenog i obrazovnog djelovanja Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci, mogućnost aktivnog sudjelovanja studenata u svim važnim pedagoškim pitanjima, suvremeno organizirana nastava, praksa koja studente kroz konkretne primjere upoznaje sa strukom. , upoznavanje studenata sa suvremenim metodama i tehnikama obrazovnog i/ili obrazovnog rada s djecom, mladima i odraslima, osposobljavanje za unapređivanje obrazovne prakse, samo su neke od značajki studija pedagogije na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci. Na putu do stručnog osposobljavanja za poziv pedagoga, Studij pedagogije prepoznao je važnost suradnje sa studentima. Susretljivost i podrška studentima od strane nastavnika i suradnika vidljiva je kako u svakodnevnoj komunikaciji tako iu odnosu na nastavne sadržaje.
O tome svjedoči i angažman naših nastavnika na drugim sveučilištima (na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Nišu, na Filozofskom fakultetu i Pedagoškom fakultetu Sveučilišta u Istočnom Sarajevu), te njihovo sudjelovanje na brojnim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima. na kvalitetu njihovog rada. Također, nastavnici i suradnici Studija pedagogije sudjelovali su ili sudjeluju u brojnim projektima kao koordinatori ili suradnici, objavili su brojne monografije i radove u stručnim časopisima i zbornicima. Studenti Studija pedagogije aktivno su uključeni u rad Studentskog zbora Filozofskog fakulteta radi poboljšanja položaja studenata, ostvarivanja studentskih prava, pružanja pomoći u unaprjeđenju procesa učenja i sl.
Sveučilište u Banjoj Luci od 2008. godine provodi redovitu godišnju evaluaciju nastavnog procesa i rada nastavnog osoblja putem studentske ankete. Između ostalog, ta evaluacija sadrži brojne pokazatelje kvalitete samog studijskog programa, pa se može reći da studenti i na ovaj način sudjeluju u procesu unaprjeđenja procesa učenja i poučavanja. Osim toga, studenti su sposobni zauzeti kritički i argumentirani stav prema idejama koje smatraju važnima za svoje stručno usavršavanje i napredovanje.
Studij pedagogije primjenjuje i promiče metodičke postupke u kojima studenti imaju aktivnu ulogu u procesu učenja u nastavi. Primjerice: simulacije, igre uloga, interaktivno učenje, učenje učenja, prezentacije, radionice, refleksije i samorefleksije u kojima učenici aktivno sudjeluju i slično. Studenti često mogu u dogovoru s nastavnicima odrediti redoslijed nastavnih tema, termine nadoknade sati, termine kolokvija, obrana seminarskih radova ili termine završnih usmenih ispita. Uz sve to, učenicima se pruža velika podrška za sudjelovanje u konzultativnoj nastavi (individualnoj i grupnoj), a svoje afinitete posebno mogu izraziti kroz izborne predmete. Osnovni moto je nenasilno jačanje kompetencija učenika. Također, polazimo od ideje da su svi učenici različiti i (do)nose različite potencijale. Bogatstvo je u različitostima, a ne u težnji i nastojanju da se svi izjednače i budu što sličniji jedni drugima. Poznanstva, ali i prijateljstva stečena na studiju Pedagogije s godinama su postajala sve jača i bolja.
Uz sve navedeno, studentima je zajamčena mobilnost i priznavanje bodova stečenih tijekom prethodnog obrazovanja na drugom sveučilištu u skladu sa zakonom i pravilima Europskog sustava prijenosa i akumulacije bodova (ECTS).
Relativno mali broj učenika u generaciji omogućio je podizanje kvalitete rada, jer se više pažnje može posvetiti svakom učeniku pojedinačno. Da je studij u skladu s razvojem suvremenog informatičkog društva potvrđuje činjenica da su naši studenti svakodnevno u kontaktu s nastavnicima i kolegama elektroničkim putem, a nastavni predmeti koncipirani u skladu sa suvremenim trendovima razvoja pedagoške znanosti.

Koncepcija studijskog programa pedagogije

Koncepcija Studija pedagogije ogleda se u tome da uokviruje skup zahtjeva za studente Studija pedagogije, a zatim jamči kompetencije pedagoga za rad u praksi. Kompetencije diplomiranih pedagoga, magistara pedagogije i doktora pedagoških znanosti jasno su razgraničene (odnos teorijskog znanja i praktičnog iskustva, obuhvat istraživačkih metoda, uvođenje završnog rada na kraju prvog ciklusa studija i magistarskog rada na završetkom drugog ciklusa studija, a doktorske disertacije na kraju trećeg ciklusa studija).

Nastavni plan i program Studija pedagogije usklađen je s europskim standardima i kompatibilan je s programima drugih sveučilišta. Studijski program pedagogije zasnovan je na zakonskim aktima Republike Srpske, kao i propisima i međunarodnim dokumentima. Koncept studija usklađen je s Bolonjskom deklaracijom. Studentima je omogućeno ostvarivanje prava na obrazovanje kroz tri ciklusa studija (osnovni, magistarski i doktorski).

Kako izgleda studij pedagogije?

Programi prvog, drugog i trećeg ciklusa studija u velikoj su mjeri unaprijeđeni u odnosu na prethodne u smislu definiranja kompetencija koje studenti stječu tokom studija. Sukladno ovim smjernicama, osigurana je programska struktura kompatibilna s programima studija pedagogije u okruženju. Također, kontinuirano se evaluira kvaliteta studijskog programa pedagogije, a uočene slabosti po pitanju pojedinih nastavnih predmeta (i njihovih programa) mijenjaju (u dopuštenim granicama) u cilju poboljšanja kvalitete i stručnih kompetencija budućih pedagoga. . Tako su neki nastavni predmeti ustupili mjesto novim ili su modificirani i poboljšani. Pedagogija je znanstvena disciplina koja svoja znanja crpi iz teorije i prakse, a Kurikulum prati suvremena kretanja u pedagoškoj znanosti. To podrazumijeva redovitu reviziju i reviziju nastavnog plana i programa.

Nastavni plan i program organiziran je na način da razvija istraživačke i praktične kompetencije studenata. Predmeti su raspoređeni prema tri razine: općepedagoške discipline (opća pedagogija, povijest pedagogije, metodologija pedagoških istraživanja, komparativna pedagogija, pedagoška futurologija i dr.); posebne pedagoške discipline (predškolska pedagogija, školska pedagogija, andragogija, didaktika, obiteljska pedagogija, pedagogija slobodnog vremena i dr.); pojedine pedagoške discipline (metodika nastave pojedinih predmeta, metodika odgojno-obrazovnog rada, metodika rada pedagoga, metodika suvremenih nastavnih sustava i drugo). Teorijska (akademska) i praktična (profesionalna) znanja stječu se kroz svaku razinu. Pri izradi studijskog programa vodilo se računa o omjeru teorijskog i praktičnog:

  1. kroz slijed teoretskog i praktičnog (npr. prva i druga godina više teorijski s uvažavanjem praktičnih, a treća i četvrta znatno više praktičnih predmeta, ali teorijski potkovanih);
  2. na mikrorazini – na razini svakog predmeta, područja, pojedine tematske cjeline (npr. iako su metodike praktično orijentirane, ne mogu bez teorije).

Primjena je posebno izražena kroz posebne i individualne pedagoške discipline, u okviru kojih studenti obavljaju i praksu u obrazovnoj ustanovi. U drugoj godini studija studenti idu u predškolske ustanove (jedna nedjelja u trećem i jedna nedjelja u četvrtom semestru), u trećoj godini studija organizirana je praksa (jedna nedjelja u petom i jedna nedjelja u šestom semestru). ) u sklopu sljedeće grupe predmeta: Struktura i organizacija odgojno-obrazovnog rada u školi i Uvod u didaktiku, Uvod u pedagogiju II i Nadzor u stručnom usavršavanju učitelja. U četvrtoj godini organizira se samostalna praksa koja studentima daje mogućnost sintetiziranja znanja stečenih tijekom studija.

Drugi ciklus studija traje dva semestra. Podrazumijeva nastavak pedagoškog obrazovanja uz rad, pa osigurava značajno veću mogućnost primjene naučenog i stjecanja iskustva u praksi.

Doktorski studij izvodi se kroz nastavu, konzultacije i samostalan istraživački rad. Cjeloviti program doktorskog studija izvodi se u šest semestara, pri čemu kandidati u prva četiri imaju dva obvezna predmeta i jedan izborni. Svaki izborni predmet pokriva jedno od pet područja: andragogija, didaktika, opća pedagogija, predškolska pedagogija i metodika odgojno-obrazovnog rada. Svaki se obvezni kolegij polaže iz perspektive teme koju kandidat odabere za doktorski rad. Međutim, prije same prijave teme doktorske disertacije, prijavljuje se prednacrt doktorske disertacije koji se potom javno brani (pred povjerenstvom od najmanje tri nastavnika).

Prvi ciklus studija i kompetencije koje se stiču njihovim završetkom

Odsjek za pedagogiju postoji na Filozofskom fakultetu od osnutka fakulteta (1994. godine). Akademske godine 2007./2008. 2010. godine donesen je novi studijski program po bolonjskom modelu 3+2, a od akademske godine 2010./2011. 2008. godine, na obrazloženu inicijativu studenata, licenciran je Studij pedagogije po modelu 4+1. Dakle, prvi ciklus studija traje osam semestara, odnosno četiri akademske godine u kojima student ostvaruje ukupno 240 ECTS bodova. Tijekom četverogodišnjeg studija studenti pedagogije stječu naziv diplomirani pedagog i slijedeće kompetencije:

  • poznavanje teorijskih znanja iz temeljnih disciplina pedagogijske znanosti;
  • poznavanje ključnih postignuća pedagoga u nacionalnoj i svjetskoj povijesti pedagogije;
  • poznavanje temeljnih psiholoških znanja o razvoju, osobnosti i učenju djeteta;
  • sagledavanje društvenog konteksta obrazovanja i filozofije učenja, odnosno poučavanja;
  • poznavanje ključnih saznanja iz obiteljske pedagogije te metoda i tehnika suradnje s roditeljima;
  • vladanje pedagoškom statistikom u području deskriptivne statistike, te na elementarnoj razini kauzalnog križanja varijabli;
  • svladavanje potrebne razine informacijske pismenosti;
  • poznavanje elementarne metodologije potrebne za manja operacijska istraživanja i proučavanje teorije;
  • posjedovanje osnovnih znanja o organizaciji nastave, menadžmentu i upravljanju školom;
  • sposobnost vođenja savjetodavnog razgovora, pedagoških i terapijskih aktivnosti;
  • sposobnost izvođenja, promatranja i evaluacije različitih vrsta interaktivnog učenja;
  • poznavanje osnovnih metodičkih vještina u društvenim i prirodnim predmetima te u sportskim i umjetničkim područjima;
  • sposobnost produktivnog korištenja slobodnog vremena;
  • sposobnost primjene različitih nastavnih sustava;
  • poznavanje osnovnih menadžerskih vještina;
  • sposobnost za rad u različitim sferama pedagoške patologije (resocijalizacija, inkluzija i sl.).
  • sposobnost za akcijsko istraživanje;
  • osposobljenost za pedagošku dijagnostiku;
  • sposobnost analize učinkovitosti učenja modela učenja, primjene poučavanja modela učenja.

Drugi ciklus studija i kompetencije koje se stiču njihovim završetkom

Drugi ciklus studija traje dva semestra, odnosno jednu akademsku godinu u kojoj student stječe 60 ECTS bodova. U akademskoj godini 2010./2011. 2008. godine upisana je prva generacija po bolonjskom sustavu. Završetkom drugog ciklusa studija student stiče zvanje magistra pedagogije i sljedeće kompetencije:

  • sposobnost proučavanja i analize važnosti permanentnog obrazovanja, te vlastita sposobnost za permanentno obrazovanje;
  • usvajanje odgovarajuće razine poslovne pedagoške kulture, kao i sposobnost proučavanja razine te kulture u školi, među učiteljima i učenicima;
  • sposobnost analize utjecaja medija na pedagoške rezultate, kao i sposobnost kreiranja pedagoški poželjnih komunikacijskih modela;
  • sposobnost za kvalitativno istraživanje za studije slučaja i slične istraživačke pristupe;
  • sposobnost analize futuroloških koncepata, za planiranje i predviđanje u sferi obrazovanja;
  • sposobnost analize rada s darovitim učenicima, primjene i kreiranja modela poučavanja koji potiču kreativnost, te istraživanja darovitosti i kreativnosti;
  • osposobljenost za suvremenu pedagošku dokimologiju;
  • sposobnost razvoja i stvaranja novih primijenjenih modela poučavanja;
  • sposobnost izrade magistarskog rada.

Treći ciklus studija i kompetencije koje se stiču njihovim završetkom

Treći ciklus studija (doktorski studij), licenciran 2014. godine, traje šest semestara, odnosno tri akademske godine u kojima student stječe ukupno 180 ECTS bodova. U akademskoj godini 2015./2016. upisana je prva generacija doktoranata. Nakon završenog trećeg ciklusa studija i dana odbrane doktorske disertacije kandidat stječe znanstveni naziv i akademski naziv – doktor pedagoških nauka. Po završetku doktorskog studija kandidat će moći dokazati sljedeće kompetencije:

  • samostalno razrađivati ​​najaktualnije pedagoške teme, prezentirati ih u odnosu na suvremenu pedagošku teoriju i praksu;
  • samostalno rješavati praktične i teorijske probleme pedagoške znanosti i prakse;
  • razvijati i unapređivati ​​nastavnu praksu primjenom suvremene teorije, metodologije i istraživačkih metoda;
  • samostalno identificirati ključna istraživačka pitanja koristeći odgovarajuće kvantitativne i kvalitativne metodološke pristupe;
  • inicirati i uključivati ​​se u realizaciju domaćih i međunarodnih projekata iz područja teorije i prakse odgoja i obrazovanja;
  • kritički analizirati, vrednovati i primjenjivati ​​nove znanstvene spoznaje i pedagoške ideje;
  • ovladati stručnom razinom analize i priopćavanja rezultata istraživanja;
  • objavljivati ​​svoje radove u indeksiranim domaćim i stranim časopisima;
  • da je osposobljen za rad kao član istraživačkih timova;
  • kritički preispitivati ​​i sagledavati pedagošku teoriju i odgojno-obrazovnu praksu;
  • ovladati statističkim i metodološkim aparatom za istraživanje aktualnih pedagoških pojava te ga moći prenijeti studentima i drugim istraživačima.

Kako upisati studij pedagogije u Banjoj Luci?

Za upis na prvi ciklus studija pedagogije potrebno je da uz iskrenu želju i završenu srednju školu kandidat postigne određene rezultate na prijemnom ispitu. Ukupan broj bodova koje kandidat (budući brucoš) može ostvariti je 100 (do 50 bodova na temelju prosjeka i do 50 bodova na prijemnom ispitu). To znači da se prosječna ocjena iz svih predmeta iz srednje škole množi s 10 i dodaje bodovima postignutim na prijemnom ispitu. Prijemni ispit se sastoji iz dva testa: (1) testa znanja srpskog jezika (maksimalno 15 bodova) i (2) testa pedagoškog zalaganja, opšte informisanosti i kulture (maksimalno 35 bodova). Neophodan uvjet za upis na drugi ciklus studija je da kandidat završi prvi ciklus studija pedagogije. Natječaj za upis, s potrebnim podacima o uvjetima upisa i datumu polaganja prijemnog ispita, objavljuje se na mrežnim stranicama Sveučilišta i Filozofskog fakulteta te u sredstvima javnog priopćavanja.

Dodatne informacije

Dodatne informacije, osim na internet stranici, također se može pronaći na facebook prezentaciji Filozofskog fakulteta u Banja Luci, ali i lično na adresi: Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A – Kampus, gdje je moguća konzultacija sa voditeljem ili tajnikom Studijskog programa pedagogije.

Ukoliko imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam mejl na:  kristijan.popovic@ff.unibl.org

Informator za upis na Filozofski fakultet 2022-2023 g.

NASTAVNI PLAN

POVIJEST

Zašto studirati povijest danas?

Povijest je znanost koja proučava prošlost ljudskog društva u odgovarajućem vremenskom i prostornom kontekstu. Povijest kao znanost i kao predmet pripada skupini društvenih i humanističkih znanosti. To znači da ne samo da pruža znanje o prošlosti, već također utječe na obrazovanje i modeliranje onih koji je proučavaju u kontekstu racionalnijeg znanja o sebi i drugima.

Povijest ima primarnu važnost u formiranju nacionalnog identiteta. Osim toga, povijest doprinosi razbijanju određenih predrasuda prema određenim narodima, rasama i vjerskim zajednicama, što je preduvjet za konstituciju društva utemeljenog na demokratskim načelima. Proučavanjem povijesti steći ćete znanja o prošlosti vlastitog naroda, ali i drugih naroda u regiji i svijetu, upoznati nasljeđe različitih kultura te razumjeti nastanak, trajanje i propast svjetskih civilizacija od davnina Grčke i Rima, preko Bizanta do doba velikih geografskih otkrića, renesanse i još dalje do procesa koji određuju nastanak moderne civilizacije. Međutim, cilj proučavanja povijesti nije ograničen samo na stjecanje osnovnih znanja iz prošlosti i sadašnjosti. Studij povijesti pomaže učeniku u razvijanju posebnih vještina i sposobnosti za aktivno sudjelovanje u demokratskom društvu, osposobljava ga za uvažavanje i poštivanje ljudskih prava i sloboda, za odgovoran odnos prema građanskim obvezama, za poštivanje kulturno-povijesne baštine svoga svoj narod, kao i pripadnike drugih naroda ili vjerskih zajednica. Proučavanjem povijesti razvit ćete sposobnost razumijevanja i kritičkog tumačenja povijesnih procesa, pojava i događaja u razvoju ljudskog društva u različitim razdobljima i područjima.

Što nakon završenog studija povijesti?

Nakon završenog prvog ciklusa studija povijesti student stječe zvanje diplomirani profesor povijesti. S ovom diplomom naši studenti mogu pronaći poslovni angažman u području obrazovanja (na fakultetima, u osnovnim i srednjim školama), zatim u arhivima, muzejima, knjižnicama, zavodima za zaštitu spomenika kulture, u diplomaciji, republičkim institucijama, tiskanim i elektroničkim medijima, kao i u drugim ustanovama i organizacijama. Osim toga, na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci moguće je upisati i drugi, postdiplomski ciklus (magistarski studij). Nakon završenog drugog ciklusa studija historije student stječe naziv magistra historije.

Što je zapravo povijest koja se studira na sveučilištu?

Na Studiju povijesti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci studenti proučavaju cjelokupnu prošlost ljudskog društva i države, od prapovijesti do modernog doba.
U sklopu podjele na opću i nacionalnu povijest student stječe široka znanja o trajanju i propadanju raznih ljudskih zajednica i državnih tvorevina od prvobitnih ljudskih zajednica kroz povijest antičkoga svijeta (povijest država Starog istoka , antička Grčka i stari Rim), istorija srednjeg veka (proučavanje srpske prošlosti od doseljavanja Srba na Balkansko poluostrvo, formiranje prvih srpskih oblasti i država, kao i istorija drugih naroda na Balkanski poluotok; povijest država nastalih na tlu zapadne Europe i sudbina Bizantskog Carstva) povijest novog stoljeća (razdoblje od 15. do 19. stoljeća, koje uključuje prošlost Osmanskog Carstva) , povijest velikih zemljopisnih otkrića, renesanse i reformacije, te međusobni odnosi država poput Španjolske, Francuske, Engleske, Harbsburške monarhije diljem zapadne Europe i tzv. Novog svijeta, uključujući borbe za nacionalno ujedinjenje Srpski i drugi narodi tijekom 19. stoljeća), povijest novijeg doba (tok Prve i II svjetski rat i njegove posljedice, blokovska podjela svijeta, nastanak, trajanje i nestanak jugoslavenske države).
Od posebnog značaja za studente sa ovog područja je mogućnost da dobiju osnovne informacije iz istorije Republike Srpske. Završetkom prvog (osnovnog) ciklusa studija na Studiju povijesti student stječe široka povijesna znanja o društvenim procesima koji su obilježili povijest ljudskog društva od robovlasničkog razdoblja preko feudalizma do socijalizma i kapitalizma. Osim toga, na Studiju povijesti student detaljnije proučava znanstvene discipline na koje se povjesničar oslanja u svom radu, odnosno pomoćne povijesne znanosti (paleografija, diplomatička kronologija, topografija, arhivistika…), te ima mogućnost stjecanja znanja latinskog jezika na osnovnom, te starogrčkog jezika na magistarskom studiju.

Koje kompetencije student stječe nakon završenog studija povijesti?

Studij na ovom studiju omogućuje studentima prepoznavanje međusobne povezanosti najvažnijih povijesnih događaja, pojava, procesa; razumjeti razliku između uzroka, razloga i posljedica povijesnih zbivanja, razumjeti povijesno podrijetlo suvremenih pojava i procesa; voditi argumentirani dijalog. Student je osposobljen pratiti i primjenjivati ​​metodološke i teorijske novosti u pojedinim područjima povijesne znanosti te promatrati razvoj struke, u cjelini ili u pojedinim užim znanstvenim područjima; aktivno primjenjivati ​​i komunicirati svoja znanja u različitim obrazovnim, znanstvenim, kulturnim i umjetničkim institucijama te pridonositi boljem razumijevanju pojedinih povijesnih razdoblja, ali i ukupne povijesne tradicije i kulturne baštine.

Prvi ciklus studija traje četiri godine i nosi 240 ECTS. Nakon završenog prvog ciklusa studija povijesti student stječe zvanje diplomirani profesor povijesti. Nakon uspješno završenog prvog ciklusa studija stječu se sljedeće vještine:

  1. upoznavanje s predmetom, metodama i razvojem povijesti kao posebne znanstvene discipline;
  2. osposobljavanje za razumijevanje specifičnosti povijesti kao znanstvene discipline u određenim kronološkim, prostornim i sadržajnim okvirima;
  3. osposobljavanje za razumijevanje uzročno-posljedičnih veza u vertikalnom (kronološkom) i horizontalnom (prostornom) opsegu;
  4. stjecanje svijesti o nužnosti strogog pridržavanja etičkih normi u povijesnoj znanosti;
  5. stjecanje sposobnosti tumačenja činjenica i kritičkog mišljenja na temelju primjene rezultata povijesne znanosti;
  6. stjecanje znanja iz povijesti ljudskog društva od antike do suvremenog doba;
  7. sticanje znanja iz istorije srpskog naroda;
  8. razvijanje sposobnosti za profesionalnu primjenu stečenih znanja u svim mogućim oblicima stručne povijesti (priprema i izvođenje nastave povijesti u osnovnom i srednjem obrazovanju; sudjelovanje u radu kulturnih ustanova – arhivi, knjižnice, muzeji, galerije, domovi kulture, medijske institucije, političke stranke);
  9. osposobljavanje za samostalno definiranje tematskih i potencijalno istraživačkih problema u određenim vremensko-prostornim okvirima;

Drugi ciklus studija (master) traje jednu godinu i nosi 300 ECTS. Nakon završenog drugog ciklusa studija historije student stječe naziv magistra historije. Ovaj ciklus studija priprema studenta za samostalan znanstveni rad i eventualni doktorski studij. Nakon uspješno završenog drugog ciklusa studija stječu se sljedeće vještine:

  1. osposobljavanje za samostalnu primjenu temeljnih načela povijesne metodologije – prikupljanje i kritička analiza povijesnih izvora svih vrsta i provenijencije;
  2. osposobljavanje za samostalno pronalaženje i korištenje povijesne literature;
  3. razvijanje sposobnosti korištenja najnovijih informacijsko-komunikacijskih tehnologija u svladavanju znanja iz područja povijesne znanosti te sposobnosti praćenja i primjene novih rezultata znanstvenih istraživanja u zemlji i inozemstvu;
  4. razvijanje sposobnosti popularizacije povijesti kao znanosti;
  5. razvijanje sposobnosti promišljanja važnih aktualnih političkih, društvenih i kulturnih pitanja na temelju znanstveno utemeljene povijesne perspektive;
  6. formiranje znanstveno utemeljene povijesne svijesti o srpskoj, europskoj i svjetskoj povijesnoj baštini;
  7. razvijanje sposobnosti za daljnje obrazovanje i usavršavanje znanja i vještina u svim mogućim oblicima profesionalnog djelovanja i sposobnosti neophodnih za nastavak studiranja na trećem ciklusu studija.

Nastavno osoblje: Studij povijesti trenutno zapošljava 20 nastavnika i suradnika u punom radnom vremenu. Od toga je 5 izvanrednih profesora, 10 izvanrednih profesora, 5 viših asistenata i 1 asistent. U zvanje višeg asistenta primljen je jedan nastavnik na određeno vrijeme. Naši nastavnici usavršavali su se na različitim sveučilištima ili istraživali u arhivima u inozemstvu (SAD, Austrija, Njemačka, Švedska, Italija, Grčka, Srbija).

Kako se upisati na naš studij povijesti?

Datumi natječaja za upis objavljuju se na web stranici Sveučilištai Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, te u sredstvima javnog priopćavanja.

Rangiranje se vrši na bodovnoj ljestvici od 0 do 100 na način da se za prosječnu ocjenu iz svih predmeta iz srednje škole pomnoženu s 10 ostvaruje najviše 50 bodova, a za uspjeh na prijemnom ispitu dodatnih najviše 50 bodova. . Prijemni ispit sastoji se od dva testa: testa iz istorije (maksimalno 40 bodova) i testa iz srpskog jezika (maksimalno 10 bodova). Ne nudimo usluge pripreme ispita. Budući učenici pripremaju se za ispit iz udžbenika povijesti za četiri razreda opće i društveno-jezične gimnazije.

Ukoliko imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam mejl na: mila.krneta@ff.unibl.org

Informator za upis na Filozofski fakultet 2022-2023 g.

Nastavni planovi

NASTAVNI PLAN PRVOG CIKLUSA STUDIJA

NASTAVNI PLAN DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

UČITELJSKI STUDIJ

Zašto studirati učiteljski studij?

Obrazovanje učitelja u Banjoj Luci ima višedecenijsku tradiciju. Prva učiteljska škola u ovom gradu počela je sa radom 1925. godine. Stalna potreba za podizanjem kvalitete rada nastavnika u školama rezultirala je otvaranjem Više pedagoške škole (1950.), a kontinuitet rada nastavlja Pedagoška akademija, koja je s radom započela akademske godine 1970./71. godine. Sljedeće godine na Pedagoškoj akademiji u Banjoj Luci otvara se Studijska grupa za razrednu nastavu, koja omogućava školovanje budućih profesora razredne nastave. Filozofski fakultet u Banjoj Luci počeo je s radom školske 1994/95. godine, a prva generacija studenata na Učiteljskom studiju upisana je 1997./98. godine. Od njegovog osnivanja, na Odsjeku za učiteljske studije diplomirao je veliki broj profesora razredne nastave, koji su zaposleni u školama u Republici Srpskoj i susjednim zemljama. Nastava na Učiteljskom studiju izvodi se u prostorijama Filozofskog fakulteta, a stručna, metodička i samostalna studentska praksa u osnovnim školama Republike Srpske sa kojima Fakultet ima potpisan sporazum o saradnji. Obveze studenata tijekom studija su pohađanje predavanja i vježbi, polaganje ispita, izrada seminarskih radova i vježbanje. Po završetku ovih obveza studenti izrađuju završne radove, a zvanje učitelja razredne nastave stječu obranom završnog rada.
Učiteljski studij može upisati osoba sa završenom četverogodišnjom srednjom školom. Prijemni ispit polaže se u terminima određenim za sve fakultete i studijske programe Sveučilišta u Banjoj Luci. Prijemni ispit se sastoji od tri komponente.
Pristupnici za upis na učiteljski studij polažu provjeru govornih, glazbenih i tjelesnih sposobnosti. Ovaj dio prijemnog ispita ima eliminativni karakter i ne boduje se. Naime, radi se o sposobnostima potrebnim za učiteljsko zvanje, a provjerava se posjeduju li kandidati te sposobnosti. Nakon obavljene ove provjere pristupa se prijemnom ispitu koji se sastoji iz dva testa: testa znanja srpskog jezika, testa kognitivnih sposobnosti i testa opštih interesovanja od značaja za nastavničko zvanje. Rang lista kandidata koji su upisali učiteljski studij sastavlja se zbrajanjem bodova stečenih na prijemnom ispitu, maksimalno 50 bodova, s bodovima stečenim temeljem uspjeha u srednjoj školi, također maksimalno 50 bodova. Nastava na Učiteljskom studiju temelji se na zakonskim osnovama i aktima koje donosi Narodna skupština Republike Srpske, ali i na propisima Sveučilišta u Banjoj Luci i međunarodnim aktima. Studiranje je usklađeno s Bolonjskom deklaracijom. Pravo na obrazovanje ostvaruje se kroz tri ciklusa studija, pri čemu su za svaki ciklus studija definirani: nastavni plan i program, ciljevi i kompetencije studenata.

Zašto studirati učiteljski studij na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci?

Prvi ciklus studija traje četiri akademske godine, a završetkom studija student stječe diplomu profesora razredne nastave sa 240 ECTS bodova. Nastava obuhvaća općeobrazovne predmete od značaja za učiteljsko zvanje, pedagošku skupinu predmeta, kao i metodiku svih nastavnih predmeta koji se provode u mlađim razredima osnovne škole. U svakom od osam semestara studenti imaju mogućnost birati izborne predmete prema svojim interesima i potrebama. Na kraju prvog ciklusa učenici su osposobljeni i kompetentni za samostalno izvođenje nastave u mlađim razredima osnovne škole, za aktivno sudjelovanje u kulturnoj i javnoj djelatnosti škole, za suradnju s roditeljima, kolektivom i institucijama važnim za obrazovni rad.

Uz značajnu suradnju s drugim fakultetima, uočljiva je i sličnost sa studijskim programima koji obrazuju buduće učitelje razredne nastave:

  • Pedagoški fakultet u Bijeljini, Univerzitet u Istočnom Sarajevu;
  • Pedagoški fakultet u Somboru, Univerzitet u Novom Sadu;
  • Učiteljski fakultet u Beogradu, Univerzitet u Beogradu;
  • Učiteljski fakultet u Zagrebu, Sveučilište u Zagrebu.

Šta nakon završetka učiteljskog studija?

Završetak prvog ciklusa studija i sticanje diplome profesora razredne nastave daje pravo na rad u osnovnoj školi, ali i pravo upisa na drugi ciklus studija. Drugi ciklus studija traje jednu akademsku godinu, odnosno nosi 60 ECTS bodova. U dva semestra organizirana je nastava koja je usmjerena na mogućnosti inovativnosti nastave, povećanje kvalitete rada nastavnika sa studentima, praćenje suvremenih trendova u razrednoj nastavi, kao i povećanje općih pedagoško-didaktičko-metodičkih kompetencija nastavnika. Nakon ispunjavanja predispitnih obveza i položenih ispita, studenti biraju temu i pristupaju izradi završnog (magistarskog) rada. Završni radovi uglavnom se temelje na istraživanjima u nastavnoj praksi i po završetku se brane pred povjerenstvom sastavljenim od najmanje tri sveučilišna nastavnika. Odbranom završnog (magistarskog) rada kandidat formalno završava drugi ciklus studija, stječući diplomu i zvanje magistra razredne nastave.

Učiteljski studij je ispunio uvjete za organizaciju i izvođenje studija trećeg ciklusa: Doktorski studij metodike razredne nastave. Ovaj ciklus studija traje tri akademske godine, tijekom kojih se ostvaruje 180 ECTS bodova, što zajedno s bodovima prvog i drugog ciklusa čini ukupno 480 ECTS bodova. Završetkom doktorskog studija stječe se naziv doktora znanosti, a ovisno o opredjeljenju kandidata i ispunjenim obvezama stječu se sljedeći izlazni profili:

  • doktor nauka metodike razredne nastave – 480 ECTS – Metodika razredne nastave srpskog jezika i književnosti;
  • doktor nauka metodike razredne nastave – 480 ECTS – Metodika početne nastave matematike;
  • doktor nauka metodike razredne nastave – 480 ECTS – Metodika nastave prirode i društva;
  • doktor nauka metodike razredne nastave – 480 ECTS – Metodika fizičkog vaspitanja u razrednoj nastavi.

Održavanje i realizacija nastave na tri ciklusa Studijskog programa učiteljskog studija ukazuju na značaj učiteljske profesije u društvu, ali i potrebe konstantnog razvoja i naučno-stručnog usavršavanja učitelja za rad u nastavi. Završetkom svakog od ciklusa studiranja povećavaju se i kompetencije za rad.

Kako izgleda učiteljski studij i koje kompetencije se dobijaju njegovim završetkom?

Završetkom prvog ciklusa studija i stjecanjem diplome profesora razredne nastave studenti stječu sljedeće kompetencije:

  • Poznavanje teorijskih znanja iz temeljnih disciplina pedagogijske znanosti;
  • Poznavanje osnovnih psiholoških znanja o razvoju, osobnosti i učenju djeteta;
  • Poznavanje ključnih znanja iz različitih pedagoških znanstvenih disciplina;
  • Ovladavanje potrebnom razinom informacijske pismenosti;
  • Ovladavanje osnovnom metodologijom potrebnom za manja operacijska istraživanja i teoretsku obradu;
  • Posjedovanje osnovnih znanja o organizaciji nastave, menadžmentu i upravljanju školom;
  • Vođenje savjetodavne, pedagoške i terapijske djelatnosti;
  • Izvođenje, promatranje i vrednovanje različitih vrsta interaktivnog učenja;
  • Osnove metodičkih vještina u društvenim i prirodnim predmetima te u športskim i umjetničkim područjima;
  • Sposobnost proučavanja i analize slobodnog vremena, te vlastita sposobnost produktivnog korištenja slobodnog vremena;
  • Sposobnost usporedbe nastavnih sustava i njihovog proučavanja;
  • Sposobnost primjene različitih modela individualizacije kao i proučavanja učinaka individualizacije;
  • Sposobnost za akcijsko istraživanje.

Završetkom drugog ciklusa studija studenti posjeduju sljedeće kompetencije:

  • Sposobnost proučavanja i analize permanentnog obrazovanja i vlastita sposobnost za permanentno obrazovanje;
  • Sposobnost kvalitativnog istraživanja, studije slučaja i sličnih istraživačkih pristupa;
  • Sposobnost analize futuroloških koncepata, za planiranje i predviđanje u sferi obrazovanja;
  • Sposobnost analize rada s darovitim učenicima, primjene i kreiranja modela poučavanja koji potiču kreativnost, kao i istraživanja darovitosti i kreativnosti;
  • Osposobljenost za suvremenu pedagošku dokimologiju;
  • Sposobnost analize učinkovitosti modela osposobljavanja za učenje učenja, primjene modela učenja poučavanja te razvoja i stvaranja novih primijenjenih modela poučavanja.

U Elaboratu zajedničkog izvođenja trećeg ciklusa Učiteljskog studija definirane su znanstveno-istraživačke kompetencije doktora metodičkih znanosti.:

  • samostalno identificira, znanstveno i kritički proučava i vlastitim istraživanjima obogaćuje suvremene trendove, nove ideje i koncepte, inovativne sustave i modele metodike razredne nastave;
  • kreativno primjenjuje znanstvene psihopedagoške spoznaje i dostignuća metodike odgojno-obrazovnog rada u istraživanju i usavršavanju mehanizama odgojnog djelovanja u razrednoj nastavi;
  • uspješno izvodi teorijsko-komparativne studije aktualnih tema iz metodike razredne nastave;
  • inovativno koristi metodologiju suvremenih kvantitativnih i kvalitativnih istraživanja u razvoju, realizaciji i finalizaciji samostalnih i timskih eksperimentalnih i empirijskih neeksperimentalnih istraživanja aktualnih, složenih, znanstveno i društveno relevantnih problema metodike razredne nastave;
  • samostalno konstruira i normira teorijski utemeljene i tematski primjerene instrumente u znanstveno-istraživačkim i istraživačko-razvojnim projektima iz metodike razredne nastave;
  • dovršava i objavljuje (na znanstvenim i stručnim skupovima te objavama u recenziranim publikacijama) rezultate samostalnih znanstvenih istraživanja metodike razredne nastave;
  • odabire ključne teorijsko-metodičke probleme, samostalno istražuje i razvija inovativne koncepte i modele pojedinog predmeta i programskog područja razredne nastave.

Studentski zbor Filozofskog fakulteta aktivno radi na promicanju studentskih prava i poboljšanju statusa studenata, a ujedno sudjeluje u unaprjeđenju procesa učenja i rada. Studenti Učiteljskog studija aktivno sudjeluju u radu studentskog zbora. Redovito godišnje vrednovanje rada nastavnika i suradnika ostvaruje se putem studentske ankete, sukladno Pravilniku o studentskoj anketi na Sveučilištu u Banjoj Luci. Na ovaj način studenti pridonose poboljšanju kvalitete nastavnog procesa, a to je pokazatelj nastavnom osoblju kako unaprijediti nastavu.

Mogući problemi ili poteškoće studenata rješavaju se u suradnji s voditeljem ili tajnikom studija, a po potrebi se uključuju i drugi u skladu sa svojim kompetencijama. U dogovoru sa studentima usklađuje se raspored nastave i ispitni rokovi, s tim da se naglasak stavlja na opterećenje. Studentima su omogućene redovite konzultacije s nastavnicima i suradnicima. Na kraju treba naglasiti da je studentima omogućena mobilnost i priznavanje stečenih bodova tijekom studiranja na drugim sveučilištima u skladu s pravilima Europskog sustava prijenosa i prikupljanja bodova (ECTS).

Nastavnim planom i programom jasno su definirani predmeti koji se izvode tijekom svakog semestra, ECTS bodovi za svaki predmet, satnica predavanja i vježbi. Studentima se nude izborni predmeti, a prema svojim interesima biraju predmete koje će slušati i polagati. Izborni predmeti biraju se na početku semestra, nakon što predmetni nastavnici studentima prezentiraju sadržaj učenja, obveze studenata, način izvođenja nastave i sl.

Više informacija

Ukoliko imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam mejl na: ozrenka.bjelobrk-babic@ff.unibl.org

Informator za upis na Filozofski fakultet 2022-2023 g.

Nastavni planovi

NASTAVNI PLAN PRVOG CIKLUSA STUDIJA

NASTAVNI PLAN DRUGOG CIKLUSA STUDIJA

PREDŠKOLSKO VASPITANJE

Zašto studirati Studijski program predškolskog vaspitanja?

Posao odgojitelja jedno je od najhumanijih zanimanja koje postoji od postanka čovječanstva. Biti odgajatelj znači voljeti život, diviti se svakodnevnom razvoju, biti okružen djecom koja traže ljubav i uzvrate ljubav. Odgojitelj je kreativan, inovativan, otvoren, veseo stručnjak koji osmišljava različite dječje aktivnosti, igra se s djecom, priča im priče i uči ih životu. Osnovna deviza odgajatelja uvijek je: „Najbolje odgojno sredstvo je ličnost odgajatelja“!

Šta nakon završetka Studijskog programa predškolskog vaspitanja?

Studijski program predškolskog odgoja i obrazovanja temelji se na suvremenim znanstvenim spoznajama koje su osnova za praktični i znanstveni rad u područjima u kojima je zastupljena rana pedagogija. Osoblje u ovom zvanju zapošljava se u predškolskim ustanovama i drugim ustanovama, kao što su: centri za socijalni rad, dječji domovi, pedijatrijske klinike, dječji klubovi, igraonice, specijalizirane ustanove za rad s djecom s poteškoćama u razvoju, redakcije časopisa, razne medijske kuće i druge ustanove koje se bave djecom predškolske dobi.

Zašto studirati Studijski program predškolskog vaspitanja na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci?

Studijski program predškolskog odgoja i obrazovanja u Banjoj Luci ima dugu tradiciju, dugu 50 godina. Uz to, dugogodišnja tradicija kulturnog, znanstvenog i obrazovnog djelovanja Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, mogućnost aktivnog sudjelovanja studenata u svim važnim pedagoškim temama, suvremeno organizirana nastava, praksa koja studente kroz konkretne predmete upoznaje sa strukom. primjeri iz prakse, upoznavanje studenata sa suvremenim metodama i tehnikama odgoja i/ili odgojno-obrazovnog rada s djecom predškolske dobi i odraslima, zaštita prava i interesa djeteta, osposobljavanje za unaprjeđenje odgojno-obrazovne prakse samo su neke od značajki studija Studija predškolskog odgoja i obrazovanja. na Filozofskom fakultetu u Banjoj Luci.
Na putu do stručnog osposobljavanja za zvanje odgojitelja, Studij predškolskog odgoja i obrazovanja prepoznao je važnost suradnje sa studentima. Susretljivost i podrška studentima od strane nastavnika i suradnika vidljiva je kako u svakodnevnoj komunikaciji tako iu odnosu na nastavne sadržaje.
Studenti studijskog programa predškolskog odgoja i obrazovanja aktivno su uključeni u rad Studentskog zbora Filozofskog fakulteta radi unaprjeđenja položaja studenata, ostvarivanja prava studenata, pružanja pomoći u unaprjeđenju procesa učenja i organiziranja raznih aktivnosti.

Sveučilište u Banjoj Luci od 2008. godine provodi redovitu godišnju evaluaciju nastavnog procesa i rada nastavnog osoblja putem studentske ankete. Između ostalog, ta evaluacija sadrži brojne pokazatelje kvalitete samog studijskog programa, pa se može reći da studenti i na ovaj način sudjeluju u procesu unaprjeđenja procesa učenja i poučavanja. Osim toga, studenti su sposobni zauzeti kritički i argumentirani stav prema idejama koje smatraju važnima za svoje stručno usavršavanje i napredovanje.
Studijski program predškolskog odgoja prepoznatljiv je po tome što nastojimo osnažiti kompetencije studenata naglašavajući obrazovnu dimenziju. Također, polazimo od ideje da su svi učenici različiti i (do)nose različite potencijale. Bogatstvo je u različitostima, a ne u težnji i nastojanju da se svi izjednače i budu što sličniji jedni drugima. Poznanstva, ali i prijateljstva, stečena tijekom studija, s godinama su postajala sve jača i bolja, kako među studentima tako i između studenata i nastavnika.
Uz sve navedeno, studentima je zajamčena mobilnost i priznavanje bodova stečenih tijekom prethodnog obrazovanja na drugom sveučilištu u skladu sa zakonom i pravilima Europskog sustava prijenosa i akumulacije bodova (ECTS).

Koncepcija Studijskog programa predškolskog vaspitanja

Studijski program predškolskog odgoja i obrazovanja od svog osnutka izvodi se prema načelima Bolonjske deklaracije. Reforma visokog obrazovanja u duhu Bolonjskog procesa podrazumijeva osuvremenjivanje temeljnog stručnog osposobljavanja odgajatelja za suvremeni stručno-pedagoški rad s djecom predškolske dobi i njegovo uspostavljanje kao petogodišnjeg visokog obrazovanja. Ova projekcija petogodišnjeg temeljnog obrazovanja odgajatelja za planiranje, izvođenje i vrednovanje odgojno-obrazovnog rada u suvremenoj predškolskoj ustanovi sadrži ciljeve studija, popis obveznih i izbornih predmeta te druge elemente studijskog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u prvi ciklus – stupanj prvostupnika i drugi ciklus (master) studija.

Naziv: I ciklus: dodiplomski studij (The Degree Of Bachelor) predškolskog vaspitanja i obrazovanja

Ciljevi:

  1. Stjecanje stručnih kompetencija odgojitelja u planiranju, provedbi i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama;
  2. Osposobljavanje studenata za razumijevanje važnosti igre i ranog učenja za razvoj djece predškolske dobi uz puno poštivanje djetetove osobnosti i djetetovih prava;
  3. Osposobljavanje studenata prvog ciklusa za didaktičko-metodičku korelaciju sadržaja nastavnih područja predškolskog odgoja i obrazovanja;
  4. Stjecanje uvjeta za daljnje školovanje i stručno usavršavanje.

Naziv: II ciklus:(Master) studij predškolskog vaspitanja i obrazovanja

Ciljevi:

  1. Unaprjeđenje stručnih kompetencija odgojitelja u planiranju, izvođenju i vrednovanju odgojno-obrazovnog rada u predškolskim ustanovama s naglaskom na vrednovanje odgoja i obrazovanja prvenstveno kao procesa, a ne samo sa stajališta njegovih proizvoda;
  2. Osposobljavanje studenata za praćenje i razumijevanje problematike odrastanja djece predškolske dobi u suvremenom svijetu radi očuvanja i razvoja kreativnih potencijala djece;
  3. Osposobljavanje studenata drugog ciklusa studija za pedagoško i didaktičko-metodičko istraživanje procesa i učinaka (proizvoda) odgojno-obrazovnog rada u funkciji njihova unapređenja;

Kurikulum Programa predškolskog odgoja i obrazovanja usklađen je s europskim standardima i kompatibilan je s programima drugih sveučilišta. Struktura predmeta studijskog programa predškolskog odgoja i obrazovanja u Banjoj Luci se u velikoj mjeri poklapa sa licenciranim studijskim programima koji se izvode na sljedećim ustanovama:

  • Studijski program za predškolski odgoj i obrazovanje na Učiteljskom fakultetu u Beogradu;
  • Studijski program predškolskog odgoja na Filozofskom fakultetu u Splitu;
  • Studij predškolskog odgoja i obrazovanja na Učiteljskom fakultetu u Rijeci;
  • Studijski program predškolskog odgoja na Pedagoškom fakultetu u Ljubljani.

Kako izgleda Studij za predškolsko vaspitanje?

Nastavni plan i program organiziran je na način da razvija teorijske i praktične kompetencije studenata. Predmeti su raspoređeni prema tri razine: općepedagoške discipline (opća pedagogija, povijest predškolskog odgoja, metodologija pedagoških istraživanja i dr.); posebne pedagoške discipline (uvod u predškolsku pedagogiju, predškolska pedagogija, obiteljska pedagogija i dr.); pojedine pedagoške discipline (metodika razvoja govora, metodika upoznavanja okoline i društvene sredine, metodika formiranja temeljnih matematičkih pojmova i dr.). Teoretsko i praktično znanje pruža se kroz svaku razinu. Aplikativna strana posebno je izražena kroz posebne i individualne pedagoške discipline, u sklopu kojih studenti obavljaju i praksu u predškolskim ustanovama. Osim pedagoške skupine predmeta, Nastavnim planom i programom predviđena je nastava predmeta (općeobrazovni) koji učenicima daju temeljna znanja iz drugih znanstvenih područja i time doprinose unaprjeđenju njihovih teorijskih i praktičnih kompetencija (filozofija, strani jezik, srpski jezik). , osnove prirodnih znanosti, zdravstvena njega i prehrana djece i dr.).
U drugoj i trećoj godini studija (jedna nedjelja u svakom od četiri semestra) studenti odlaze u predškolske ustanove na pedagošku praksu iz područja predškolske pedagogije. Osim toga, na trećoj godini studija organizirana je metodička praksa iz pojedinih metodika predškolskog odgoja. Praktična primjena naučenog i sticanje iskustva u praksi redovna je aktivnost studenata drugog ciklusa studija. Studijski program karakterizira primjena različitih metoda i oblika izobrazbe: praktične vježbe, izrada praktičnih radova, grupne rasprave, projektne aktivnosti, radionice. Osim toga, neki kolegiji zahtijevaju od studenata da samostalno ili u malim grupama rade na projektima, radionicama primjene i empirijskim istraživanjima. Svakodnevno se koriste multimedijske prezentacije kako bi se sadržaji kolegija prezentirali na najbolji mogući način.

Kako upisati Studij predškolskog vaspitanja u Banjoj Luci?

Uvjeti za upis na studijski program prvog ciklusa predškolskog odgoja i obrazovanja su opći i posebni. Opći uvjeti su završena srednja škola. Vrednova se i rangira prosječna ocjena općeg uspjeha u školi. Dobro zdravstveno stanje kandidata dokazuje se odgovarajućom ispravom. Posebni uvjeti utvrđuju se na stručnom ispitu koji se sastoji od dva dijela:

  • provjeru govornih, tjelesnih i glazbenih sposobnosti,
  • provjera opće kulture i znanja iz pedagogije i srpskog jezika.

Uvjeti za nastavak studija na II ciklusu (Master) predškolskog odgoja i obrazovanja je uspješno završen studij I ciklusa (The Degree Of Bachelor). Natječaj za upis, s potrebnim podacima koji se odnose na uvjete upisa i datum polaganja prijemnog ispita, objavljuje se na web stranici Sveučilišta i Filozofskog fakulteta u Banjoj Luci, te u sredstvima javnog informiranja.

Informator za upis na Filozofski fakultet 2022-2023 g.

Dodatne informacije

Više informacija možete pročitati na internet prezentaciji Filozofskog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci, ali se možete informirati i osobno na adresi: Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A – Kampus, gdje se možete obratiti voditelju ili tajniku Studijskog programa predškolskog odgoja i obrazovanja.

Ukoliko imate dodatnih pitanja za nas, pošaljite nam mejl na: miroslav.drljaca@ff.unibl.org

Nastavni planovi

Nastavni plan I i II ciklus Predškolsko vaspitanje

 

FIlozofski fakultet Banja Luka / JER IMAM STAV

Bulevar vojvode Petra Bojovića 1A, Banja Luka, Republika Srpska, Bosna i Hercegovina

Tel: +387 51 322 780

E-mail: info@ffunibl.org

Website: https://ff.unibl.org/

 

Previous Post Previous Post
Newer Post Newer Post