Koliko vam se puta desilo da vam neko u školi, na fakultetu, na razgovoru za posao, za priliku ili za projekat priča o motivaciji i ispituje vas koliko ste motivisani za tu poziciju?
Motivisanost se smatra jednom od najpoželjnijih karakteristika, jer implicira da će osoba koja obavlja određeni posao, uspješno obaviti taj posao upravo zato što je motivisana. Ono što dosta ljudi ne zna jeste da motivacija varira. Kako se motivacija mijenja, mijenja se i ponašanje, vrijeme za koje se nešto obavlja, kvalitet obavljenog itd.
Procesi koji ponašanju daju energiju i smijer, a to su: potrebe, kognicija, emocije i spoljašnji događaji.
Kognitivne procese definišemo kao procedure koje koristimo za sticanje novih znanja i za donošenje odluka na osnovu stečenog znanja. Različite kognitivne funkcije, kao što su percepcija, pažnja, memorija i druge, igraju važnu ulogu u ovim procesima.
Emocije su niz povezanih reakcija organizma na događaje koji su važni za njegove potrebe, ciljeve ili opstanak.
Sve ovo utiče na motivaciju, jer se područje proučavanja motivacije odnosi na one procese koji ponašanju daju energiju I smijer, dakle gore spomenuto.
Dakle, na to da li smo motivisani utiče dosta faktora.
Predmet koji najmanje volite kao predviđenu literaturu iz koje učite ima 1000 strana? Na poslu vam je dodijeljen zadatak koji najmanje volite? Ne ide vam se u teretanu, a želite da ojačate? Hoćete da jedete zdravije, ali vam je mučno da se informišete koja je hrana zdrava, koji su to zdravi recepti? Pošto niste motivisani, ne znate kako da obavite bilo šta od ovoga? Odgovor je: Disciplinom. To znači da ne odustajete od onoga što ste planirali da uradite, nezavisno od toga da li ste za to motivisani ili niste.
Kao što smo vidjeli, na motivaciju utiče gomila faktora i ako se oslanjate na to da ćete obaviti nešto samo kad ste motivisani, loše vjesti su da ćete onda obaviti veoma malo.
Na papir ili u glavi izdvojite obaveze koje treba da obavite, a ukoliko za određenu obavezu treba i tačno vriijeme, zabilježite i to. Prekinite negativni misaoni proces koji slijedi kad pomislite na tu obavezu: teško je, ne mogu, dosadno mi je, dugo će trajati, prije bih da gledam film…
Taj zadatak će vam stajati u rasporedu sve dok je ne obavite. Fakultet ne možete da završite bez tog položenog ispita, dakle morate da ga položite prije ili kasnije, a što više odugovlačite, više vremena gubite. Zadatak na poslu morate da odradite kako biste dobili naknadu za to, ako hoćete da budete jači I da imate više kondicije, morate da trenirate. Ako hoćete da se hranite zdravije, morate se zapravo hraniti zdravije.
Odaberite koje su vam obaveze i prioriteti i nakon što ih završite, možete da se nagradite nečim, recimo gledanjem nove serije. Nije poenta da ni u čemu ne uživate i da samo robotski rješavate zadatke, ali je veoma bitno da shvatite da zadatke koje vi treba da obavite možete obaviti samo vi i da odugovlačenjem i stavom da čekate da budete motivisani ne postižete ništa sem produžavanja agonije, a postoji mogućnost da vam upravo neka obaveza ili odluka koju toliko odlažete, postane nagrada sama po sebi, na primjer treniranje ili priprema zdravijih jela.
Što bi rekao Stephen King: “Amateurs sit and wait for inspiration, the rest of us just get up and go to work”.
Autorica članka: Jelena Dragaš