Pravni fakultet

U današnje vrijeme Pravni fakultet nosi sa sobom određenu težinu, koja se ogleda u kvalitetu i raznovrsnosti obrazovanja koje pruža. Naš Pravni fakultet je prvi fakultet za pravne nauke u Krajini i trenutno je lider pravne misli i obrazovanja u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.

Istorija prava je usko povezana sa razvojem civilizacije i napretkom društva. Istorijat Pravnog fakulteta u Banjoj Luci usko je povezan sa razvojem Banje Luke, Krajine i Republike Srpske.

Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci je danas moderna, uređena i respektabilna visokoškolska i naučna ustanova u kojoj rade brojni akademici, univerzitetski profesori, poznati i priznati advokati, sudije, tužioci, advokati, političari, direktori velikih poslovne sisteme i druge značajne javne ličnosti.

U ovoj oblasti postoji veliki broj pravnih fakulteta. Međutim, naš fakultet se razlikuje od ostalih po specifičnom obrazovanju mladih kadrova, po kriterijumima za koje je poznato da je diploma Pravnog fakulteta načičkana znanjem, inovacijama u nastavi i modernizacijom, u koju smo ušli sa smelom željom da napreduju i unapređuju nastavno-naučni proces.

Naš Pravni fakultet je mjesto za one koji žele da uče, ali i da se zabavljaju dok uče.

Naš Pravni fakultet je mesto gde će uvek biti jasno definisani kriterijumi, ali i gde se insistira da niko ne bude povređen.

Naš Pravni fakultet je mjesto gdje se stiču znanja teorijske i praktične prirode.

Naš Pravni fakultet je mjesto gdje ima mjesta za sve one koji žele da postanu prije svega kvalitetni ljudi, a potom i pravnici.

Naš Pravni fakultet je izbor koji je dostupan svima i mesto gde je dobrodošao svako ko želi da “živi pošteno, nikog ne vređa i da svakome što zaslužuje”.

Naša historija

Banja Luka je kroz svoju historiju imala razvijenu pravnu djelatnost, istaknute pravnike i stručnjake prava mnogo prije nego što je dobila fakultet za pravne nauke.

Nakon osnivanja, Pravni fakultet u Banjoj Luci bio je neraskidivo vezan za ideje pravde i slobode, a za narod Krajine i Republike Srpske predstavljao je i predstavlja instituciju koja sa sobom nosi aktivno zalaganje za unapređenje i poboljšanje stanja u društvu.

Pravo kao poziv

Život u današnjem svijetu ne može se zamisliti bez zakona i normi koje su građani dužni poštovati. Pravo ukratko možemo nazvati sistemom normi ljudskog ponašanja koje propisuje država. Ukoliko dođe do njegovog kršenja, država to kršenje i sankcioniše.

Svoje izvore pravo nalazi prije svega u pravdi a onda i u moralu, filosofiji, običajima i etici.

Historija prava je historija civilizacije

Istorija prava je blisko povezana sa razvojem moderne civilizacije. Još od najstarijih vremena ljudi su shvatili da se bez razvoja određenih pravila ponašanja ne može očekivati i razvoj društva. Prava su svoju najveću ekspanziju i poštovanje dobila u doba starog Rima. Rimsko pravo je nastalo pod velikim uticajem grčke filozofije i životnog iskustva, ali su njegova detaljna pravila razvijena od strane profesionalnih pravnika koji su se pravima bavili iz najljepših pobuda. Tada nastalo pravo kasnije je postalo osnov za moderno pravo na evropskom kontinentu.

Prava su pokretač društva

Stari Rimljani su prava doživljavali kao nešto što je dato proviđenjem i u par svojih izreka su opisali šta to pravo predstavlja i kakvo ono treba da bude. Te izreke su:

Iuris praecepta sunt haec: honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere (Propisi prava su: pošteno živjeti, drugog ne vrijeđati, svakom dati ono što mu pripada).

Fiat iustitia et pereat mundus (Neka bude pravda, makar propao svijet).

Ius est ars boni et equi (Pravo je umijeće dobrog i pravednog).

Iusticia est constans et perpetua voluntas ius suum quique tribuendi (Pravda je stalna i trajna volja svakome dati pravo koje mu pripada).

Pravnici i razvoj

Pravom odnosno pravima se profesionalno bave stručnjaci koji su specijalizovani za obavljanje poslova u vezi sa pravima. Ova specijalizacija se obavlja na pravnim fakultetima. U zavisnosti od područja djelatnosti ili službe u kojoj rade, poslovi pravnika mogu da se razlikuju u ogromnoj mjeri. Tako imamo pravnike koji se bave advokaturom, sudskim funkcijama, politikom, akademskim radom, ekonomijom, savjetničkim poslovima, regulisanjem tržišta itd. Zajednička karakteristika za sve njih je da su prava odabrali kao svoj poziv tako doprinoseći napretku civilizacije i društva u kojem žive.

Ukoliko je pravo u jednoj državi dobro i stabilno, ukoliko postoji vladavina prava i pravna država u punom smislu te riječi, onda ta zemlja ima osnovne predispozicije za napredak u budućnosti. Pravnička profesija tu igra odsudnu ulogu, jer pravnici stvaraju i provode prava, tako dajući mogućnost svim ostalim sektorima u državi da funkcionišu na pravi način.

Pravnici drže sastavne dijelove državnog aparata na okupu i omogućavaju funckionisanje države u različitim oblastima. Pravnički poziv je zato prije svega poziv koji treba da bude moralan, pošten i etički ispravan. On je conditio sine qua non (uslov bez kojeg se ne može) za postojanje, razvoj i napredak društva i države.

Glas prava je glas razvoja države.

Studijski program (osnovne studije)

Informacije o upisu na Pravni fakultet Univerziteta pogledajte OVDJE.

Da bi student završio naš Pravni fakultet i tako stekao zvanje diplomiranog pravnika (sa 240 ECTS bodova) potrebno je da odsluša 34 (trideset i četiri) predmeta i položi identičan broj ispita koji se nalaze u studijskom programu Pravnog fakulteta. Pored ta 34 predmeta, oni studenti koji nisu imali Latinski jezik u srednjoškolskom obrazovanju, dužni su prije polaganja ispita iz zimskog semestra I godine studija, položiti ispit iz Latinskog jezika.

Svaki predmet nosi određen broj ECTS bodova, zavisno od radnog opterećenja koje se zahtijeva od studenta. Svaki semestar se sastoji od predmeta koji „vrijede“ 30 (trideset) ECTS bodova, a svaka godina nosi 60 (šezdeset) ECTS bodova, što ukupno daje zbir od 240 (dvije stotine i četrdeset) ECTS bodova. Nakon „skupljanja“ svih bodova i uspješnog polaganja svih ispita student dobija stručno zvanje „diplomirani pravnik“ ili „diplomirana pravnica“ državnog Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjoj Luci.

Studijski program Pravnog fakulteta ima za cilj da se naš fakultet konstantno uklapa u savremene tokove visokoškolskog obrazovanja, pa su zato i određeni sljedeći ciljevi koje se trudimo da ostvarujemo:

• podizanje kvaliteta studija na viši nivo u skladu sa važećim međunarodnim standardima,
• uspostavljanje odnosa stručnih i opšteobrazovnih predmeta sa težištem na stručnim predmetima,
• podsticanje učešća studenata u procesu izvođenja nastave kroz individualni i timski rad,
• angažovanje kompetentnog nastavničkog kadra i
• intenziviranje saradnje između nauke i prakse.

Tokom studijskog programa studenti stiču osnovna znanja iz oblasti prava, ali i iz drugih oblasti društvenih nauka, kao npr. ekonomije, istorije, sociologije, politikologije itd. Pored toga, posebna pažnja je posvećena praktičnom obučavanju studenata i to putem pisanja i analiziranja različitih podnesaka, organizovanja simuliranih suđenja, kao i uvođenja pravnih klinika.

Kako da postaneš diplomirani pravnik

Konkursom je definisan broj studenata (redovnih i vanrednih) koji mogu da upišu studijski program Pravo na Pravnom fakultetu Univerziteta u Banjoj Luci.

VODIČ ZA UPIS 2022/23

Više informacija OVDJE

Kontakt

ADRESA

Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci

Bulevar vojvode Stepe Stepanovića 77

78 000 Banja Luka

Republika Srpska

Bosna i Hercegovina

TELEFON

+387 (0)51/339-001

FAKS

+387 (0)51/460-602

E-MAIL

info@pf.unibl.org

STUDENTSKA SLUŽBA

+387 (0)51/339-030

RADNO VRIJEME

Od 08:00 do 16:00 časova.

Subota:
od 08:00 do 13:00 časova.