Učitelji i roditelji mogu biti upoznati s pojmom “nevoljki čitatelj”. Odnosi se na dijete ili tinejdžera koji se ne upuštaju u čitanje. To su djeca koja će baciti knjigu čim im se uruče ili je premjestiti s jedne na drugu, a da ni ne zavire u nju.
Kad su prisiljeni čitati, nevoljki čitatelji često djeluju demotivirano i nezainteresirano. Možda ćete primijetiti kako zvjeraju kroz prozor ili zure u pod, kao da se ne mogu usredotočiti na tekst ispred sebe. U neke se djece averzija prema čitanju javlja zbog natjecateljskog interesa za sport, umjetnost ili neke druge izvannastavne aktivnosti. U drugima se to događa jer im je čitanje teško, jer to povezuju s frustracijom i trudom, izvještava mreza-mira.net.
To se posebno odnosi na djecu s disleksijom koja se često bore s izgovaranjem riječi, čitanjem i zadržavanjem pogleda na stranici. Djeca s poremećajem pažnje mogu imati poteškoća u mirnom sjedenju i koncentraciji, pa moraju nekoliko puta pročitati isti odlomak, dok djeca sa senzornim poteškoćama imaju problema s prepoznavanjem simbola na stranicama.
Za ove “izmučene čitatelje” postoji i emocionalna komponenta koja utječe na njih da izbjegavaju čitati. Ako je nešto van vaših ruku vršnjacima, a teško vama, onda se vrlo lako možete osjećati loše. Niska razina samopouzdanja može se pretvoriti u tjeskobu i izbjegavanje aktivnosti, što dovodi do toga da djeca budu spriječena da dalje razvijaju svoje vještine.
Zato je važno da uz adekvatan odabir alata za pomoć djeci koja se bore s čitanjem, imaju i dodatni tečaj zvučne pismenosti koji im može samo pomoći, iako će strategija koju odaberete ovisiti o prirodi problema i specifičnim izazovima. variraju na individualnoj razini. Kako djeca počinju razvijati svoje vještine i sposobnosti, postat će sigurnija u sebe, bit će spremnija za čitanje, kako u školi, tako i kod kuće.
Zašto je čitanje važno?
Sav trud koji ulažete u to da dijete zainteresirate za čitanje vrijedan je truda, a jedan od najboljih načina za usaditi ljubav prema čitanju je čitanje djetetu od najranije dobi. Istraživanje na djeci pokazalo je korelaciju između vremena provedenog u čitanju u slobodno vrijeme i ocjena u školi. Čitanje pomaže proširiti rječnik i istovremeno je osnovna vještina za postizanje uspjeha u akademskom okruženju, kao i velika podrška osobnom razvoju.
Ljudi koji čitaju mogu doživjeti život promatrajući svijet iz perspektive različitih pripovjedača, što pomaže u razvoju empatije i spoznaje svijeta. Imajte na umu da motivacija kod djece djeluje drugačije i da reći djetetu da je “čitanje vrlo važno” neće uvijek uspjeti ili biti dovoljan razlog da vas sluša.
Primijetite “nevoljkog čitatelja”
Otpor čitanju češći je kod dječaka nego kod djevojčica, a vjerojatnije je da će se pojaviti kod djece koja imaju poteškoće u svladavanju tehnika čitanja. Imajte na umu da nisu svi oni koji u tome nerado čitaju “loše”. Može biti da dijete jednostavno nije zainteresirano za ovu aktivnost ili će tek doći u razdoblju u kojem će ga knjige nadahnuti.
Kako mu pomoći
Kako je svako dijete različito, ne postoji jedinstveno rješenje. Vjerojatno ćete morati isprobati različite strategije prije nego što bilo koja od njih pokaže rezultate.
– Pretvorite svoj dom u knjižnicu. Teško je izbjeći knjige ako su na svakom uglu i u svakom uglu. Ostavljanje zanimljivih naslova nadohvat ruke (u kupaonici, kuhinji, pa čak i u naslonjaču) povećava šansu da vaše dijete podlegne znatiželji i da mora prelistati knjigu kako bi saznalo o čemu se radi. Između ostalog, opskrba doma knjigama dobar je način da se osigura da postoji široka paleta materijala za čitanje. Možete početi s knjigama koje imaju takav dizajn naslovnice koja će privući djetetovu pažnju, pogotovo ako je riječ o knjizi koju ste i sami čitali kao mlada osoba. “Izložite” romane, ali i neke priručnike ili znanstvene časopise poput National Geography.
– Čitajte pred svojom djecom. Jedan od najboljih načina da svoje dijete naučite čitati iz zabave je naučiti ga primjerom! Uključite čitanje u svoje redovite aktivnosti koje radite tijekom dana i objasnite djetetu da je čitanje važnije od ostalih aktivnosti koje radite, poput odlaska u teretanu ili provođenja vremena na mreži. Ako čitate zaista dobru knjigu, možete mu reći nešto o čemu se radi ili mu pročitati mali odlomak ako je spreman slušati i ponašati se zainteresirano.
– Pokušajte ne biti pretjerano nametljivi. Djeca to vrlo lako mogu shvatiti i često odbijaju iz jednostavnog razloga što vole pomicati granice autoriteta. Ali čim zadatak čitanja prestane nalikovati naredbi, bit će lakše privući njihovu pažnju. Imajte na umu da će dijete koje počne čitati po vlastitom nahođenju prije nastaviti čitati bez obzira na školske obveze.
Pitajte svoju djecu kako se osjećaju. Pokušajte razgovarati s njima o čitanju. Jesu li ikad imali negativno iskustvo? Jesu li čitali o temama koje ih zanimaju? Što ih možda sprječava u čitanju knjiga? Ako imate priliku, potrudite se ispraviti zablude koje imaju o knjigama i stvorite nova pozitivna iskustva koja uključuju čitanje, što će ih vjerojatno uspjeti uvjeriti da čitanju daju još jednu priliku.
– Pronađite odgovor. Važno je odabrati nešto što će ohrabriti vašeg nevoljkog čitatelja i donijeti rezultate. To znači da mu ne dajete prekomplicirane knjige, ali i da ga ne vrijeđate knjigama koje su namijenjene mlađoj djeci. Kad niste sigurni koliko je knjiga složena, upotrijebite “test s pet prstiju”. Podignite prst na ruci za svaku nepoznatu riječ na koju naiđete. Ako se nakon nekoliko odlomaka podigne svih pet prstiju, bilo bi pametnije odabrati drugu knjigu.
– Pomozite djetetu da istraži svoja interesovanja. Čitanje je puno lakše ako čitate o temi koja vas zapravo zanima – i ako imate neko predznanje o temi o kojoj knjiga govori. Ako je vaš cilj zainteresirati dijete za čitanje, predložite nekoliko knjiga za koje vjerujete da će mu se svidjeti, ali neka samo odabere. To može biti strip, sportski časopis, biografija poznatog umjetnika, “Tom Gates”, katalog s igračkama ili enciklopedija o dinosaurima! Najvažniji je sam čin odabira.
– Odredite doba dana koje će čitava obitelj koristiti za čitanje. Čitanje ne mora biti nedruštvena aktivnost. Razmislite o tome da odredite vrijeme za svakog člana obitelji da čita svoju knjigu dok sjedi u zajedničkoj sobi. Ako vaše dijete ima prijatelje slične dobi, zašto ne biste od toga napravili druženje? Možete odabrati knjigu koja će se svidjeti svima i odrediti vrijeme tijekom kojeg ćete o njoj malo razgovarati. Pazite da nevoljkog čitatelja ne prisiljavate čitati naglas, jer to može povećati njegovu razinu anksioznosti i imati kontraefekt.
– Budi kreativan. Neki roditelji dopuštaju svojoj djeci da ostanu budna sat vremena duže od propisanog vremena za spavanje, ako to vrijeme provode čitajući u krevetu. Drugi nameću kulturu čitanja posjećujući kafiće, povijesne knjižnice i knjižare u kojima se organiziraju promocije i upoznavanje autora. Imajte na umu da različita djeca imaju različite pristupe, postoji mnogo mogućnosti: uvedite džepnu knjigu, okrenite knjigu naopako i pročitajte je s leđa kako biste dodali element humora u aktivnost čitanja ili isključili televizor i “glumili” dijaloge s titlovima s djetetom. Napokon, sve to dovodi do stvaranja pozitivnih iskustava koja uključuju knjige u djetetov život.
– Ne bježite od tehnologije. Ako vaše dijete uživa u korištenju telefona ili tableta – preuzmite aplikaciju za čitanje e-knjiga. Tehnologija može poslužiti kao moćan alat za učenje ako se pažljivo koristi, posebno za čitatelje koji žele proširiti svoj rječnik. Uzmite u obzir veličinu i vrstu fonta koju odaberete u aplikaciji, jer to također utječe na količinu teksta koji će stati na zaslon. To može utjecati na djetetovu svijest o veličini zadatka, na što ukazuje činjenica da postupak čitanja s ekrana nije identičan onome iz knjige. Također pripazite da se dijete pridržava dogovora i ne otvara potajno druge programe kada ih nitko ne gleda.
Sredstva koja pomažu u poboljšanju pismenosti
Proizvodi koji su usredotočeni na čitalačku aktivnost pomažu djeci da razviju pismenost, ali s druge strane postoji problem poput toga radi li se o starijim jajima ili kokoši – da bi djeca mogla koristiti programe opismenjavanja, moraju biti donekle pismena. Međutim, postoje i drugi načini na koje možete zainteresirati svog nevoljkog čitatelja bez da se usredotočite na sam postupak čitanja.
Jedan od pristupa je uporaba računala, točnije programa za tipkanje s naglaskom na fonetiku. Mnoga djeca koja imaju poteškoća s čitanjem svladavanjem tipkovnice uspijevaju usput poboljšati i čitanje i pravopis. To je zato što je fokus na tipkanju – vještini koja pomaže u korištenju računala – a ne na čitanju, iako dijete koje uči mora čitati riječi napisane na zaslonu kako bi ih tipkalo po tipkovnici. Ako tome dodamo audio zapis i ciljani volumen i redoslijed riječi, naš će učenik poboljšati svoje razumijevanje odnosa zvukova i slova te će istovremeno biti upoznat sa prizorima riječi. Ono što se postiže jest da nevoljki čitatelj poboljšava svoje čitalačke vještine, proširuje raspon riječi i postaje vještiji u pravopisu bez upotrebe knjige u tradicionalnom smislu.
Na kraju, kad dođe vrijeme da mora sjesti i čitati, dijete će vjerojatno imati manje frustracije nego prije, a potaknut će ga novostečenim i poboljšanim vještinama.