Pravni fakultet
Danas Pravni fakultet nosi određenu težinu koja se očituje u kvaliteti i raznovrsnosti obrazovanja koje pruža. Naš Pravni fakultet je prvi fakultet za pravne nauke u Krajini i trenutno je nosilac pravne misli i obrazovanja u Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini.
Povijest prava usko je povezana s razvojem civilizacije i napretkom društva. Povijest Pravnog fakulteta u Banjoj Luci usko je povezana s razvojem Banje Luke, Krajine i Republike Srpske.
Pravni fakultet Sveučilišta u Banjoj Luci danas je moderna, uređena i respektabilna visokoškolska i znanstvena ustanova u kojoj rade brojni akademici, sveučilišni profesori, poznati i priznati pravnici, suci, tužitelji, odvjetnici, političari, direktori velikih poslovnih sustava. i druge važne javne osobe rade.
Na ovom području postoji veliki broj pravnih fakulteta. No, naš fakultet od drugih se razlikuje po specifičnom obrazovanju mladih kadrova, prema kriterijima za koje je poznato da je diploma Pravnog fakulteta načičkana znanjem, inovacijama u nastavi i modernizaciji, u koju smo ušli s hrabrom željom. napredovati i unapređivati nastavni i znanstveni proces.
Naš Pravni fakultet je mjesto za one koji žele učiti, ali i zabaviti se uz učenje.
Naš je Pravni fakultet mjesto gdje će kriteriji uvijek biti jasno definirani, ali i gdje se inzistira da nitko ne strada.
Naš Pravni fakultet je mjesto gdje se stječu znanja teorijske i praktične prirode.
Naš Pravni fakultet je mjesto gdje ima mjesta za sve one koji žele postati prije svega kvalitetni ljudi, a onda i pravnici.
Naš je Pravni fakultet izbor koji je dostupan svima i mjesto gdje su dobrodošli svi koji žele „živjeti pošteno, nikoga ne uvrijediti i svakom dati ono što zaslužuje“.
Naša povijest
Banja Luka je kroz svoju povijest imala razvijenu pravnu djelatnost, istaknute pravnike i pravne stručnjake mnogo prije nego što je dobila fakultet pravnih nauka.
Nakon osnivanja, Pravni fakultet u Banjoj Luci bio je neraskidivo vezan za ideje pravde i slobode, a za narode Krajine i Republike Srpske predstavljao je i predstavlja instituciju koja sa sobom nosi aktivnu posvećenost unapređenju i poboljšanje stanja u društvu.
Pravo kao poziv
Život u današnjem svijetu ne može se zamisliti bez zakona i normi koje su građani dužni poštovati. Ukratko, pravo se može nazvati sustavom normi ljudskog ponašanja koje propisuje država. Ako se prekrši, država to kršenje sankcionira.
Pravo nalazi svoje izvore prije svega u pravdi, a zatim u moralu, filozofiji, običajima i etici.
Povijest prava je povijest civilizacije
Povijest prava usko je povezana s razvojem moderne civilizacije. Od davnina su ljudi shvatili da se bez razvoja određenih pravila ponašanja ne može očekivati razvoj društva. Svoju najveću ekspanziju i poštovanje prava su dobila u doba starog Rima. Rimsko pravo nastalo je pod velikim utjecajem grčke filozofije i životnog iskustva, ali su njegova detaljna pravila razvili profesionalni pravnici koji su se pravom bavili iz najboljih razloga. Tada nastali zakon kasnije je postao temelj modernog prava na europskom kontinentu.
Prava su motor društva
Stari Rimljani su prava doživljavali kao nešto što im je providnost dala iu nekoliko svojih izreka opisali što je to pravo i kakvo bi ono trebalo biti. Te izreke su:
Iuris praecepta sunt haec: honeste vivere, alterum non laedere, suum cuique tribuere (Pravila su: živjeti pošteno, ne vrijeđati druge, dati svakome ono što mu pripada).
Fiat iustitia et pereat mundus (Neka bude pravda, pa makar svijet propao).
Ius est ars boni et equi (Istinito je umijeće dobrog i pravednog).
Iusticia est constans et perpetua voluntas ius suum quique tribuendi (Pravda je stalna i stalna volja da se svakome da pravo koje mu pripada).
Pravnici i razvoj
Pravom ili pravima profesionalno se bave stručnjaci koji su specijalizirani za obavljanje poslova vezanih uz prava. Ova specijalizacija se izvodi na pravnim fakultetima. Ovisno o području djelatnosti ili službi u kojoj rade, poslovi pravnika mogu se uvelike razlikovati. Tako imamo odvjetnike koji se bave odvjetništvom, pravosudnim funkcijama, politikom, akademskim radom, ekonomijom, savjetovanjem, regulacijom tržišta itd. Svima njima zajedničko je da su odabrali pravo kao svoj životni poziv, čime doprinose napretku civilizacije i društva u kojem žive.
Ako je zakon u jednoj zemlji dobar i stabilan, ako postoji pravna država i pravna država u punom smislu te riječi, onda ta država ima osnovne predispozicije za napredak u budućnosti. Odvjetništvo tu ima presudnu ulogu, jer odvjetnici stvaraju i ostvaruju prava, a time i svim drugim sektorima u državi omogućuju pravilno funkcioniranje.
Odvjetnici drže na okupu sastavne dijelove državnog aparata i omogućuju funkcioniranje države u raznim područjima. Odvjetnički poziv je dakle prije svega poziv koji treba biti moralan, pošten i etički ispravan. Ono je conditio sine qua non postojanja, razvoja i napretka društva i države.
Glas prava je glas razvoja države.
Studijski program (osnovne studije)
Informacije o upisu na Pravni fakultet Univerziteta pogledajte OVDJE.
Da bi student diplomirao na našem Pravnom fakultetu i time stekao zvanje diplomirani pravnik (s 240 ECTS bodova), potrebno je odslušati 34 (trideset i četiri) predmeta i položiti identičan broj ispita koji se nalaze na studiju. programa Pravnog fakulteta. Uz ta 34 predmeta, oni učenici koji nisu imali latinski jezik u srednjoškolskom obrazovanju dužni su položiti ispit iz latinskog jezika prije polaganja ispita iz zimskog semestra prve godine studija.
Svaki predmet nosi određeni broj ECTS bodova, ovisno o opterećenju studenta. Svaki semestar sastoji se od predmeta koji “vrijede” 30 (trideset) ECTS bodova, a svaka godina nosi 60 (šezdeset) ECTS bodova, što ukupno daje 240 (dvjesto četrdeset) ECTS bodova. Nakon „sabranih“ svih bodova i uspješno položenih svih ispita, student dobiva stručni naziv „diplomirani pravnik“ ili „diplomirani pravnik“ državnog Pravnog fakulteta Sveučilišta u Banjoj Luci.
Studijski program Pravnog fakulteta ima za cilj osigurati stalno uklapanje našeg fakulteta u suvremene tokove visokog obrazovanja, zbog čega su utvrđeni sljedeći ciljevi kojima težimo:
- podizanje kvalitete studija na višu razinu u skladu s važećim međunarodnim standardima,
- uspostavljanje odnosa između strukovnih i općeobrazovnih predmeta s težištem na strukovnim predmetima,
- poticanje sudjelovanja studenata u nastavnom procesu kroz individualni i timski rad,
- angažman kompetentnog nastavnog osoblja i
- intenziviranje suradnje znanosti i prakse.
Tijekom studija studenti stječu osnovna znanja iz područja prava, ali i iz drugih područja društvenih znanosti, kao npr ekonomije, povijesti, sociologije, političkih znanosti itd. Osim toga, posebna se pozornost posvećuje praktičnoj nastavi studenata kroz pisanje i analizu raznih podnesaka, organizaciju simuliranih suđenja, kao i uvođenje pravne klinike.
Kako da postaneš diplomirani pravnik
Oglas za upis studenata u akademsku godinu 2022./2023. godina
Sve informacije i vodič za upis na Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci.
Natječajem se utvrđuje broj studenata (redovnih i vanrednih) koji se mogu upisati na studij Prava na Pravnom fakultetu Sveučilišta u Banjoj Luci..
Više informacija OVDJE
Kontakt
ADRESA
Pravni fakultet Univerziteta u Banjoj Luci
Bulevar vojvode Stepe Stepanovića 77
78 000 Banja Luka
Republika Srpska
Bosna i Hercegovina
TELEFON
+387 (0)51/339-001
FAKS
+387 (0)51/460-602
STUDENTSKA SLUŽBA
+387 (0)51/339-030
RADNO VRIJEME
Od 08:00 do 16:00 časova.
Subota:
od 08:00 do 13:00 časova.