1. Kad treba šutjeti, a kad ne?
Čovjek može izbjeći mnoge probleme ako zna kada treba da šuti. Iako je dobar osjećaj kada vas ‘neko povuče za jezik’ da mu kažete sve što vam padne na pamet, u većini slučajeva takva bujica može pokvariti dobru dugoročnu vezu s partnerom, prijateljima ili saradnicima, a može i ohrabriti neke nove. , uglavnom nepoželjne, teme.
U takvim, obično vrlo stresnim situacijama, najbolje je da se smirite i razmislite otkud sve te emocije i nađete najbolji način da verbalizirate svoja osjećanja i stavove. Kada čitate i odgovarate na svoje emocije, mudro ćete birati svoje bitke i držati se svojih riječi samo kada su odmjerene i kada vam je zaista važno ono za šta se borite. U velikoj većini vremena to znači da se ugrizete za jezik i idete dalje.
2. Emocionalna inteligencija
To utiče na naše ponašanje, našu sposobnost da saosjećamo i razumijemo misli, stavove i poteze drugih ljudi. Ljudi s razvijenom emocionalnom inteligencijom lako se ‘prolaze’ kroz njih komplicirane društvene situacije i s lakoćom donose odluke zahvaljujući kojima postižu dobre rezultate.
Emocionalna inteligencija je vaša sposobnost prepoznavanja i razumijevanja emocija u sebi i drugima i sposobnost da koristite ovo znanje za upravljanje svojim ponašanjem i odnosima.
Decenije istraživanja sada ukazuju na emocionalnu inteligenciju kao kritični faktor koji izdvaja “zvijezde” od svih ostalih. To je moćan način fokusiranja energije u jednom smjeru, sa fantastičnim rezultatima.
3. Upravljajte svojim vremenom
Najveća prepreka upravljanju svojim vremenom je ‘hitnost’ svega što treba učiniti. To su uglavnom male stvari za koje osoba uvidi da mora odmah da uradi, a to na njega utiče tako da odlaže rešavanje velikih i dugoročnih stvari koje bi trebalo da ima prioritet u njegovom životu.
Kada ljudi podlegnu navici da stalno ‘gase vatru’, oni zapravo nikada ne rade ono što je važno ili ono što bi željeli.
Učenje upravljanja svojim vremenom omogućava ljudima da funkcionišu na najvišem nivou olakšavajući im svakodnevne obaveze i omogućavajući im da se usredsrede na ono što je važno.
4. Slušanje
Aktivno slušanje znači slušati drugu osobu bez filtriranja i bez interpretacije. Odgovorite tek kada sagovornik završi priču, ali dobro razmislite šta želite da kažete ili pitate pre nego što se upletete u sopstvenu priču.
Kad vam nešto nije sasvim jasno, pitajte. Ovakav način razgovora i slušanja daje ljudima potvrdu da ih razumijete i da prihvatate njihovo mišljenje i stav.
Da biste bili još uspješniji u razgovoru sa kolegama, koncentrišite se na njih i obratite pažnju na svaku riječ, gest i ton. Prodavci automobila ne prodaju samo automobile, oni prodaju ideju, osjećaj, status i sliku o vama.
U razgovoru obraćaju pažnju na hijerarhiju ovih vrijednosti i ostaju na najvišem nivou. Kada uspeju da čuju šta vam je važno, ponudiće vam ono što mogu povezati sa tim vrednostima. Auto je zapravo simbol svega što želite od te kupovine.
5. Ne, i nemamo više o čemu da razgovaramo
Istraživanje provedeno na Univerzitetu u San Francisku pokazalo je da što vam je teže reći ne, veća je vjerovatnoća da ćete biti pod stresom, pa čak i depresivni.
Reći nije veliki izazov za mnoge ljude. To nije moćna riječ koje se ne treba bojati. Kada dođe vrijeme da kažete ne, izbjegavajte fraze kao što su mislim da ne mogu ili nisam siguran. Reći ne novoj obavezi poštujete vaše postojeće obaveze i daje vam priliku da ih uspješno ispunite.
Kada naučite reći ne, riješite se nepotrebnih ograničenja i oslobodite svoje vrijeme i energiju za stvari koje su vam važne.
6. Kvalitetan san
Opšte je poznato da je kvalitetan san neophodan za optimalnu funkciju mozga, ali nedavno istraživanje sa Univerziteta u Ročesteru pokazalo je kako.
Istraživanja su otkrila da tokom sna njegov mozak uklanja toksične proteine, koji su nusproizvodi neuralne aktivnosti tokom budnog stanja. Činjenica je da mozak može adekvatno ukloniti ove toksične proteine samo tokom kvalitetnog, dubokog, sna.
Kada osoba spava premalo ili nemirno, toksični proteini ostaju u moždanim stanicama, smanjujući sposobnost razmišljanja – nešto što nijedna količina kofeina ne može popraviti. To usporava sposobnost obrade informacija i rješavanja problema, smanjuje kreativnost i povećava emocionalnu reaktivnost.
7. Pozitivnost se isplati
Svi smo u prošlosti dobili dobronamjerne savjete da ‘ostanemo pozitivni’. Što je veći izazov pred muškarcem, teže je poslušati taj savjet.
Teško je pronaći motivaciju da se fokusirate na pozitivno kada se pozitivnost čini ništa više od praznih želja. Prava prepreka pozitivnosti je činjenica da je mozak fokusiran na prijetnje. Ovaj mehanizam preživljavanja dobro je služio čovječanstvu u prošlosti, u vremenima kada smo bili lovci i sakupljači i svakodnevno živjeli pod prijetnjom smrću.
Ali taj način života je odavno gotov, a zaštitni mehanizam i danas radi, podstičući strah i pesimizam kroz sklonost uma da luta i traži sve dok ne pronađe prijetnju.
Ove ‘prijetnje’ povećavaju percipiranu vjerovatnoću da će nešto zaista poći po zlu. Kada je prijetnja stvarna i vreba u žbunju, ovaj mehanizam ima smisla.
/24sata.hr/