Zašto zaboravljamo ono što smo upravo naučili i kako to izbjeći

  • Početna

Zaboravljanje je svakako frustrirajuće – i za studente i za profesore, ali zaborav je normalan, prilagodljiv proces.

Ljudski mozak zauzima fascinantnu evolucijsku fazu između sjećanja i zaborava. U mnogim slučajevima zadržavamo samo bit naših iskustava… na račun zadržavanja određenih detalja. Zapravo, zaborav se može pripisati prisutnosti ometajućih sjećanja i uspomena koje blijede.

Dobivanje novih informacija može ometati vaša sjećanja na stare informacije, kada su te dvije slične. Jedna od mogućnosti je da su neuronski sklopovi povezani sa starim sjećanjima ponovno spojeni i otežani za pristup i oporavak kasnije – što rezultira nečim što znamo kao zaborav.

Što se tiče toga kako sjećanja blijede, Ebinghausov krivo zaborav je fantastičan primjer:

– S vremenom se zaboravlja većina onoga što se čulo, vidjelo ili pričalo; ono što ste izgubili su detalji. Ako vodite bilješke tijekom nastave i pogledate ih 24 sata kasnije, kladim se da nećete imati pojma o čemu se radi u velikoj većini tih bilješki. Možete pitati: “Zašto sam ovo napisao?”

Za studente koji žele zadržati informacije za završni ispit, trebali bi učiti nekoliko tjedana. Duža vremenska razdoblja dovode do dužih kašnjenja.

„Efekt razmaka“

Učinkovitost studenata na testovima se povećava kada se intervali između uzastopnih predavanja koja vode do ovih ispita povećavaju, u odnosu na “masovno vježbanje”, odnosno učenje velikog broja gradiva u kratkom vremenskom razdoblju.

Učenici također imaju tendenciju ponovnog čitanja gradiva kao metode učenja. Ali kada jednostavno pročitamo sadržaj, možemo se osjećati kao da smo ga svladali, a da ga zapravo nismo duboko obrađivali. Zapravo, pregledavanje bilješki po prvi put prije ispita u biti je poput učenja novog gradiva u to vrijeme.

Umjesto toga, trebali bismo više vremena provoditi radeći probleme u praksi, jer nam provjera znanja pomaže da shvatimo gdje smo još malo “zaostali”.

Stoga razmislite o isprobavanju sljedećeg rasporeda učenja:

1. pregled (unutar 2 do 5 sati od predavanja)

Pregledajte svoje bilješke i:

  • Ispunite ono što ste možda propustili zapisati u razredu
  • Dodajte pojedinosti iz drugih izvora, kao što su udžbenici
    Napišite pitanja sa strane

2. pregled (1 ili 2 dana kasnije)

3. pregled (1 tjedan kasnije)

Predispitivanje

No, budite oprezni, ne biste trebali pregledavati bilješke odmah nakon predavanja, jer možda nećete obraćati puno pažnje na detalje kada vam je gradivo još svježe, prenosi Alo!.

Previous Post Previous Post
Newer Post Newer Post