Kakva nam je edukacija potrebna? Što želimo naučiti i na koji način? Jesmo li zadovoljni kvalitetom stečenog obrazovanja?
Kao odgovor na ova trenutna pitanja mogu se pronaći brojni dokumenti o razvoju i analizi gdje smo trenutno u procesu promjena u obrazovnom sustavu, ali zanimljivo je pogledati i rezultate anketa koji nam mogu pružiti realniji uvid ljudi stvarno žele od obrazovnog procesa, jesu li zadovoljni kvalitetom i u kojem smjeru bi željeli da promjene idu.
Što-obrazovanje-trebamo. Jedno od takvih istraživanja je istraživanje na web stranici “Vaš stav” koje se bavi internetskim istraživanjem i unutar kojeg su dostupni rezultati istraživanja “Kakva nam je edukacija potrebna”. Sudionici ovog istraživanja uglavnom su ispitanici s fakultetskom diplomom ili studenti koji čine 60% anketiranog uzorka, dok je oko 40% ispitanika zaposleno u struci ili izvan nje.
Rezultati istraživanja pokazuju da većina ispitanika smatra kako je danas važno raditi ono što volite i biti obrazovan, dok je dobro plaćen posao na trećem mjestu kao izbor. Ohrabruje i činjenica da čak 96% ispitanika navodi da ima želju i namjeru za daljnjim usavršavanjem i učenjem. Međutim, kada pogledate zadovoljstvo ispitanika kvalitetom stečenog obrazovanja, možete vidjeti da su stavovi podijeljeni. Dakle, iz priloženih rezultata zaključujemo da je nešto veći broj ispitanika koji smatraju da je obrazovanje koje su stekli potpuno loše kvalitete od broja ispitanika koji smatraju da je obrazovanje koje su stekli vrlo kvalitetno.
Najvrjedniji rezultati ovog istraživanja, prema njegovom uzorku, nisu kvantitativni podaci, već odgovori ispitanika o tome što bi trebao biti osnovni cilj obrazovanja i što treba promijeniti u našem obrazovnom sustavu kako bi se obrazovanje bolje poboljšalo. Neki od najčešćih odgovora ispitanika na pitanje što bi trebao biti osnovni cilj obrazovanja (na bilo kojoj razini) su: “Obuka za posao”; “Poboljšati se za određeno zanimanje, a ne učiti potpuno beskorisne stvari u srednjim školama i na fakultetima koje će se zaboraviti odmah nakon ispita”; “Da bismo studenta bolje pripremili za posao, više prakse”; „Obrazovanje za rad“; “Priprema za život i snalaženje u raznim situacijama, obrazovanje treba ljude naučiti kako razmišljati, učiti i surađivati, uz to je potrebna stručnost u skladu s modernim tehnologijama” itd. Slični su i odgovori ispitanika na pitanje što mislite da je potrebno promijeniti u cijelom našem obrazovnom sustavu radi boljeg obrazovanja. Neki od najčešćih odgovora na ovo pitanje su: “Smanjite količinu suhih, nepotrebnih stvari i obratite pažnju na praktične vještine i adekvatan trening”; „Potrebno je više praktičnog rada, ukloniti suvišno iz obrazovnog programa i raditi na razvoju vlastitog mišljenja i kreativnosti“; “Način izlaganja lekcija, nezainteresiranost profesora, pojednostaviti gradivo”; “Smanjite teoriju i povećajte praktični rad” itd.
Analizom priloženih komentara na oba pitanja lako je uočiti da je osnovni stav ispitanika i cilj i potrebne promjene, da je potrebno više inzistirati na praktičnom znanju, pripremi za svijet rada i života , razvoj kritičkog mišljenja i neovisnosti. Ispitanici smatraju da je obrazovni proces previše inzistiran na teorijskom znanju, dok je po njihovom mišljenju potrebno više inzistirati na praktičnom znanju i razvoju vještina potrebnih za lakše i uspješnije uključivanje u svijet rada, kao i na uspješnim vještinama učenja potrebnim za kvalitetno uključivanje u proces poboljšanja. To je također smjer u kojem ispitanici ovog istraživanja tvrde da žele da se dogode daljnje promjene u području obrazovanja.
Danas je obrazovanje puno različitih metoda i modela, ali primjećujemo da prečesto ne uzima život u obzir. Obrazovanje je odvojeno i od biološkog i od društvenog života, školski je sustav u velikoj mjeri otuđen od svijeta rada i suvremenog društvenog života. Kao što primjećujemo iz prethodno spomenutih rezultata istraživanja, postoji potražnja za obrazovanjem koje sam život stavlja u središte svojih aktivnosti.
Obrazovanje se više ne bi smjelo temeljiti samo na unaprijed postavljenom programu koji je prvenstveno orijentiran na stjecanje teorijskog znanja, već i na znanju o ljudskom životu i poštivanju obrazovnih potreba učenika koji iz njega proizlaze.