Zaboravljanje je svakako frustrirajuće — i za studente i za profesore, ali zaboravljanje je normalan, prilagodljiv proces.
Ljudski mozak zauzima fascinantnu evolucionu fazu između pamćenja i zaborava. U mnogim slučajevima zadržavamo samo suštinu naših iskustava…na račun zadržavanja određenih detalja. U stvari, zaborav se može pripisati prisustvu ometajućih sjećanja i blijedenju sjećanja.
Dobijanje novih informacija može ometati vaša sjećanja na stare informacije, kada su te dvije slične. Jedna od mogućnosti je da se neuronska kola povezana sa starim sjećanjima ponovo ožiče i da im je kasnije teže pristupiti i povratiti – što rezultira onim što znamo kao zaboravljanje.
Što se tiče toga kako sjećanja blijede, Ebinghausova kriva zaborava je fantastičan primjer:
– Unutar protoka vremena, većina onoga što se čulo, vidjelo ili o čemu se razgovaralo zaboravlja se; ono što ste izgubili su detalji. Ako pravite bilješke tokom časa i pogledate ih 24 sata kasnije, kladim se da nećete imati pojma o čemu se radi u ogromnom dijelu tih bilješki. Možda ćete pitati: „Zašto sam ovo napisao?“
Za studente koji žele da zadrže informacije za završni ispit, trebalo bi da uče tokom nekoliko sedmica. Duži vremenski periodi dovode do dužeg zadržavanja.
„Efekat razmaka“
Efikasnost učenika na testovima se poboljšava kada se povećaju intervali između uzastopnih sesija učenja koje vode do ovih ispita, u odnosu na „masovnu vježbu“, odnosno proučavanje puno materijala u kratkom vremenskom periodu.
Studenti također naginju ponovnom čitanju materijala kao metodi učenja. Ali kada jednostavno čitamo sadržaj, možda ćemo se osjećati kao da smo ga savladali, a zapravo ga nismo duboko obrađivali. U stvari, pregledavanje bilješki po prvi put prije ispita je u suštini kao učenje novog materijala u tom trenutku.
Umjesto toga, trebalo bi da provedemo više vremena radeći probleme u praksi, jer nam testiranje našeg znanja pomaže da shvatimo gdje smo još uvijek malo “zaostali”.
Dakle, razmislite o isprobavanju sljedećeg rasporeda učenja:
1. pregled (u roku od 2 do 5 sati od predavanja)
Pregledajte svoje bilješke i:
- Popunite ono što ste možda propustili da zapišete na času
- Dodajte detalje iz drugih izvora, poput udžbenika
- Zapišite pitanja na margini
2. pregled (1 ili 2 dana kasnije)
3. pregled (1 nedelju kasnije)
Predispitni pregled
Ipak, vodite računa, ne treba da pregledate bilješke odmah poslije predavanja, jer možda nećete obraćati veliku pažnju na detalje kada vam je materijal još svjež u mislima, prenosi Alo!.